Vijeće Prirodoslovno matematičkog fakulteta Sveučilišta u Zagrebu, temeljem članka 63. stavka 6. podstavka 3. Zakona o znanstvenoj djelatnosti i visokom obrazovanju (NN broj 123/03., 198/03., 105/04. i 174/04.) i članka 43. stavka 3. podstavka 1. Statuta Sveučilišta u Zagrebu, a u vezi članka 119. stavka 2. Statuta Sveučilišta u Zagrebu, na sjednici održanoj 27. lipnja 2005. godine, donijelo je

S T A T U T
PRIRODOSLOVNO-MATEMATIČKOGA FAKULTETA

I. OPĆE ODREDBE

Ovim Statutom Prirodoslovno-matematičkoga fakulteta Sveučilišta u Zagrebu (dalje: Fakultet), u skladu sa Zakonom o znanstvenoj djelatnosti i visokom obrazovanju i Zakonom o ustanovama, te Statutom Sveučilišta u Zagrebu, uređuje se ustroj, djelatnost i poslovanje Fakulteta i njegovih ustrojbenih jedinica, sastav, ovlasti i način odlučivanja tijela Fakulteta i njegovih ustrojbenih jedinica, ustrojavanje i izvođenje sveučilišnih studija, status nastavnika, znanstvenika i suradnika i drugih zaposlenika, status studenata, znanstveno i razvojno istraživanje, te druga pitanja od važnosti za Fakultet i njegove ustrojbene jedinice.
Na osnovi ovoga Statuta i u skladu s njim pojedini unutrašnji odnosi mogu se pobliže urediti drugim općim aktima Fakulteta i njegovih ustrojbenih jedinica.

Članak 2.

Fakultet kao visoko učilište u sastavu Sveučilišta u Zagrebu ima status ustanove čije su ovlasti i nadležnosti u pravnom poslovanju utvrđene Zakonom o znanstvenoj djelatnosti i visokom obrazovanju (u daljnjem tekstu: Zakon), Zakonom o ustanovama, Statutom Sveučilišta, te ovim Statutom.
Sveučilište je osnivač Fakulteta i ostvaruje osnivačka prava nad Fakultetom na temelju Zakona i Statuta Sveučilišta.
Fakultet može osnivati pravne osobe, odnosno ustrojbene jedinice čijim djelatnostima se povezuju visoko obrazovanje, znanost i praksa. Suglasnost na odluku o osnivanju pravne osobe ili ustrojbene jedinice daje Senat Sveučilišta, osim u slučajevima za koje je Statutom Sveučilišta ili odlukom Senata utvrđeno da suglasnost na odluku o osnivanju daje Vijeće područja.

Članak 3.

Naziv Fakulteta glasi: Sveučilište u Zagrebu Prirodoslovno-matematički fakultet.
Skraćeni naziv Fakulteta glasi: PMF.
Sjedište je Fakulteta u Zagrebu, Horvatovac 102 a.

Djelatnosti Fakulteta su:

a) ustrojavanje i izvođenje sveučilišnih studija iz područja prirodnih znanosti
b) znanstveno-istraživačka djelatnost,
c) izrada znanstvenih i stručnih projekata, tehničke dokumentacije, analiza, atesta i ekspertiza,
d) stručni poslovi zaštite okoliša,
e) stručna ekspertiza, standardizacija mjernih postupaka, mjerenja i kontrola kvalitete
f) knjižnična djelatnost za znanstvene i nastavne potrebe matematike, fizike, kemije, biologije, geologije, geografije i geofizike
g) ustrojavanje i provođenje različitih oblika stalnog ili povremenog usavršavanja studenata odnosno polaznika,
h) izdavačka i informatička djelatnost za potrebe nastave, te znanstvenog i stručnog rada,
i) prodaja udžbenika i ostalih tiskanih materijala potrebnih za obavljanje djelatnosti,
j) obavljanje vještačenja za odgovarajuće djelatnosti iz znanstvenog područja prirodnih znanosti,
k) pružanje usluga trgovačkim društvima i drugim organizacijama kada to služi razvoju osnovne djelatnosti i racionalnijem korištenju prostora i opreme.

Članak 5.

Fakultet ima žiro-račun.

Članak 6.

U pravnom prometu Fakultet upotrebljava pečat i žig.
Isprave, koje temeljem javne ovlasti izdaje Fakultet, ovjeravaju se žigom ili pečatom okrugloga oblika sa crtežom grba Republike Hrvatske u središtu i natpisom "Republika Hrvatska" u gornjem, a "Sveučilište u Zagrebu Prirodoslovno-matematički fakultet" u donjem dijelu oboda. Ovaj žig ili pečat se izrađuje u veličini i na način u skladu s posebnim propisima.
Žig ili pečat okrugla oblika sa crtežom zgrade Sveučilišta u Zagrebu i natpisom uz obod "Sveučilište u Zagrebu Prirodoslovno-matematički fakultet" upotrebljava se u ostalim poslovima.
Fakultet ima svoj grb i zastavu.
Grb Fakulteta okruglog je oblika. U njegovom je središtu stiliziranim slovima ispisan skraćeni naziv Fakulteta: "PMF", a okružuje ga natpis: "Sveučilište u Zagrebu 1876 Prirodoslovno-matematički fakultet 1946".
Zastava Fakulteta je bordo boje. U središtu vodoravno položene zastave, čija je širina uz koplje, grb je Fakulteta zlatne boje.

Članak 7.

Fakultet je ustrojen s fakultetskim odsjecima na strukovnoj osnovi kao podružnicama u smislu Zakona o ustanovama.
Odluku o osnivanju i ukidanju fakultetskih odsjeka i iz prethodnog stavka ovog članka donosi Fakultetsko vijeće tajnim glasovanjem natpolovičnom većinom glasova svih članova vijeća na prijedlog Fakultetskog kolegija.

Članak 8.

Fakultet ima svojstvo pravne osobe, te se upisuje u sudski registar i u Upisnik visokih učilišta pri nadležnom ministarstvu.
U sudski registar upisuju se i fakultetski odsjeci iz članka 9. ovog Statuta kao podružnice. Podružnice se upisuju i u evidenciju ustanova koju vodi ministarstvo u čijem je djelokrugu nadzor nad obavljanjem djelatnosti za koju je podružnica osnovana.

Članak 9.

U sastavu Fakulteta djeluju sljedeći fakultetski odsjeci (dalje: odsjek):
1. Matematički odsjek
2. Fizički odsjek
3. Kemijski odsjek
4. Biološki odsjek
5. Geološki odsjek
6. Geografski odsjek
7. Geofizički odsjek
Unutarnji ustroj svakog pojedinog odsjeka iz prethodnog stavka ovog članka detaljnije se uređuje odsječkim pravilnikom u skladu s općim aktom o ustroju radnih mjesta.

Matematički odsjek je podružnica Fakulteta ustrojena za obavljanje djelatnosti visokoga obrazovanja i znanosti u polju matematike.
Sjedište je Matematičkoga odsjeka u Zagrebu, Bijenička cesta 30.
Matematički odsjek ima svoj žig i pečat s natpisom "Sveučilište u Zagrebu Prirodoslovno-matematički fakultet Matematički odsjek".
Matematički odsjek ima svoj žiro račun koji je žiro podračun Fakulteta.

Fizički odsjek je podružnica Fakulteta ustrojena za obavljanje djelatnosti visokoga obrazovanja i znanosti u polju fizike.
Sjedište je Fizičkoga odsjeka u Zagrebu, Bijenička cesta 32.
Fizički odsjek ima svoj žig i pečat s natpisom "Sveučilište u Zagrebu Prirodoslovno-matematički fakultet Fizički odsjek".
Fizički odsjek ima svoj žiro račun koji je žiro podračun Fakulteta.

Članak 12.

Kemijski odsjek je podružnica Fakulteta ustrojena za obavljanje djelatnosti visokoga obrazovanja i znanosti u polju kemije.
Sjedište je Kemijskog odsjeka u Zagrebu, Horvatovac 102a.
Kemijski odsjek ima svoj žig i pečat s natpisom "Sveučilište u Zagrebu Prirodoslovno-matematički fakultet Kemijski odsjek".
Kemijski odsjek ima svoj žiro račun koji je žiro podračun Fakulteta.

Biološki odsjek je podružnica Fakulteta ustrojena za obavljanje djelatnosti visokog obrazovanja i znanosti u polju biologije.
Sjedište je Biološkoga odsjeka u Zagrebu, Rooseveltov trg 6.
Biološki odsjek ima svoj žig i pečat s natpisom "Sveučilište u Zagrebu Prirodoslovno-matematički fakultet Biološki odsjek".
Biološki odsjek ima svoj žiro račun koji je žiro podračun Fakulteta.

Geološki odsjek je podružnica Fakulteta ustrojena za obavljanje djelatnosti visokoga obrazovanja i znanosti u polju geoznanosti, grani geologija i mineralogija.
Sjedište je Geološkog odsjeka u Zagrebu, Horvatovac 102a.
Geološki odsjek ima svoj žig i pečat s natpisom "Sveučilište u Zagrebu Prirodoslovno-matematički fakultet Geološki odsjek".
Geološki odsjek ima svoj žiro račun koji je žiro podračun Fakulteta.

Geografski odsjek je podružnica Fakulteta ustrojena za obavljanje djelatnosti visokoga obrazovanja i znanosti u polju geoznanosti, grani fizička geografija. Geografski odsjek također obavlja djelatnost visokog obrazovanja i znanosti iz područja društvenih znanosti, polja socijalne geografije i demografije, granama demogeografija, socijalna geografija i ekonomska geografija.
Sjedište je Geografskoga odsjeka u Zagrebu, Marulićev trg 19.
Geografski odsjek ima svoj žig i pečat s natpisom "Sveučilište u Zagrebu Prirodoslovno-matematički fakultet Geografski odsjek".
Geografski odsjek ima svoj žiro račun koji je žiro podračun Fakulteta.

Članak 16.

Geofizički odsjek je podružnica Fakulteta ustrojena za obavljanje djelatnosti visokog obrazovanja, znanosti i visokostručnoga rada u poljima fizike i geoznanosti, grani geofizika.
Sjedište je Geofizičkoga odsjeka u Zagrebu, Horvatovac bb.
Geofizički odsjek ima svoj žig i pečat s natpisom "Sveučilište u Zagrebu Prirodoslovno-matematički fakultet Geofizički odsjek".
Geofizički odsjek ima svoj žiro račun koji je žiro podračun Fakulteta.

Odsjeci razvijaju i unaprjeđuju znanstveni, nastavni i stručni rad iz svoga područja.

Fakultet predstavlja i zastupa dekan.
Dekan može dati punomoć drugoj osobi za zastupanje u određenim predmetima u granicama svojih ovlasti.

Članak 19.

Fakultet se rukovodi načelima akademske samouprave i akademskih sloboda u skladu s Ustavom i Zakonom.
U javnoj djelatnosti svi nastavnici, znanstvenici i suradnici dužni su istaknuti nastupaju li u svoje osobno ime ili u ime Fakulteta, odnosno odsjeka u sastavu Fakulteta.

Članak 20.

Prostor Fakulteta, odnosno njegovih odsjeka, je nepovrediv.
Nadležna državna tijela na prostoru Fakulteta, odnosno njegovih odsjeka, mogu uredovati samo uz suglasnost čelnika - dekana ili pročelnika odsjeka.

II. POSEBNE ODREDBE

1. UPRAVA FAKULTETOM

Članak 21.

Tijela Fakulteta su: dekan i Fakultetsko vijeće.

1.1. D e k a n

Članak 22.

Dekan upravlja Fakultetom, njegov je čelnik i voditelj.
Dekan predsjedava Fakultetskim vijećem i Fakultetskim kolegijem.
Dekan, uz poslove iz stavka 1. i 2. ovoga članka:
- predstavlja i zastupa Fakultet, te ustrojava rad i poslovanje Fakulteta
- donosi poslovne odluke, te poduzima pravne radnje u ime i za račun Fakulteta u vrijednosti do 1.000.000,00 kuna. Za pravne radnje do 3.000.000,00 kuna dekanu je potrebna suglasnost Fakultetskog vijeća, a za pravne radnje iznad tog iznosa suglasnost Senata Sveučilišta
- daje suglasnosti na odsječke pravilnike
- predlaže dnevni red sjednica Fakultetskog vijeća i Fakultetskog kolegija
- predlaže Fakultetskom vijeću mjere za unapređenje rada Fakulteta
- provodi odluke Fakultetskog vijeća i Fakultetskog kolegija, te odluke Senata Sveučilišta i nadležnog Vijeća područja koje se odnose na Fakultet
- donosi odluku o popunjavanju nenastavnih radnih mjesta u Službi Dekanata na prijedlog Fakultetskoga kolegija, a na odsjecima na prijedlog odsječkog kolegija
- zastupa Fakultet u svim postupcima pred sudovima, upravnim i drugim državnim tijelima te pravnim osobama s javnim ovlastima
- potpisuje diplome o završenim preddiplomskim i diplomskim studijima na Fakultetu i obavlja promociju na istim studijima
- potpisuje ugovor o radu s djelatnicima Fakulteta
- obavlja i druge poslove utvrđene zakonom, Statutom Sveučilišta i ovim Statutom
Znak je dekanove časti dekanski lanac.
Dekan može imenovati stalna i privremena povjerenstva za obavljanje poslova iz svoga djelokruga.

Članak 23.

Za dekana može biti izabran nastavnik Fakulteta u znanstveno-nastavnom zvanju redovitog profesora.

Postupak izbora dekana pokreće Fakultetsko vijeće objavom poziva za predlaganje pristupnika osam mjeseci prije stupanja na dužnost. Odluka o pokretanju postupka izbora dekana dostavlja se svim odsjecima.
Prioritet predlaganja pristupnika za dekana utvrđuju odsjeci iz članka 9. ovog Statuta dogovorno i on se ne može mijenjati dok svaki od odsjeka ne iskoristi svoj prioritet predlaganja.

Članak 25.

Odsjek koji ima prioritet predlaganja pristupnika za dekana dužan je u roku od mjesec dana, od dana dostavljanja odluke iz članka 24. stavka 1. ovog Statuta, dostaviti Fakultetskom vijeću obrazloženi prijedlog pristupnika za dekana. Pristupnici za dekana dostavljaju nadležnom odsjeku svoj stručni životopis i program rada za dekanski mandat kojeg usmeno izlažu pred vijećem odsjeka. Odsjek može istaknuti jednoga ili više pristupnika za dekana između nastavnika Fakulteta u znanstveno-nastavnom zvanju redovitog profesora, a utvrđuje ih tajnim glasovanjem natpolovičnom većinom glasova svih članova vijeća odsjeka.
Predloženike za dekana Fakulteta, na temelju prijedloga ovlaštenog odsjeka iz stavka 1. ovog članka, utvrđuje Fakultetsko vijeće javnim glasovanjem, natpolovičnom većinom nazočnih članova. Pristupnici za dekana svoj program rada za dekanski mandat usmeno izlažu pred Fakultetskim vijećem.
Fakultetsko vijeće dužno je pribaviti prethodnu suglasnost Senata Sveučilišta, temeljem pribavljenog mišljenja rektora, o programima predloženika za dekana, sukladno Statutu Sveučilišta.
Ukoliko odsjek ne istakne pristupnika za dekana u roku i na način utvrđen u stavku 1. ovoga članka, pravo predlaganja pristupnika za dekana, u novom roku od mjesec dana, ima odsjek koji je slijedeći na redu prema utvrđenom prioritetu predlaganja, a prvotni odsjek svoj prioritet predlaganja pristupnika za dekana zadržava samo za slijedeće mandatno razdoblje.

Članak 26.

Dekana Fakulteta bira Fakultetsko vijeće tajnim glasovanjem natpolovičnom većinom glasova svih članova vijeća, na temelju pozitivnog prethodnog mišljenja rektora i suglasnosti Senata Sveučilišta o programima predloženika iz članka 25. stavka 3. ovog Statuta.
U slučaju većeg broja predloženika za dekana Fakultetsko vijeće glasuje u krugovima. Ako u prvome krugu ni jedan od predloženika ne postigne natpolovičnu većinu glasova svih članova vijeća, u drugome se krugu glasuje o onom predloženiku koji je u prvome krugu dobio najveći broj glasova. Ako niti u drugome krugu predloženik ne postigne natpolovičnu većinu glasova svih članova vijeća, postupak izbora ponavlja se na način utvrđen ovim Statutom, a odsjek iz članka 25. ovog Statuta zadržava prioritet predlaganja.
Ako Fakultetsko vijeće ni u ponovljenom postupku ne izvrši izbor dekana, pravo predlaganja pristupnika za dekana Fakulteta, u novom roku od mjesec dana, ima odsjek koji je slijedeći na redu prema utvrđenom prioritetu predlaganja, a postupak se provodi na način utvrđen u člancima 24. i 25. ovog Statuta.

Članak 27.

Izbor dekana potvrđuje Senat Sveučilišta. Ako Senat Sveučilišta uskrati suglasnost na izbor dekana, odsjek zadržava svoj prioritet predlaganja pristupnika za dekana za ponovni postupak predlaganja, na način utvrđen ovim Statutom.

Članak 28.

Dekan se bira na dvije godine. Ista osoba može biti izabrana za dekana najviše dva puta uzastopce.
Dekan preuzima dužnost prvoga dana nove akademske godine.

Članak 29.

Postupak izbora dekana mora završiti najkasnije četiri mjeseca prije nastupa na dužnost.
Ako se novi dekan ne izabere do isteka mandata postojećem dekanu Fakultetsko vijeće će, na prijedlog odsjeka koji je zadnji predlagao pristupnika za dekana na način utvrđen člankom 24. i 25. ovog Statuta, u daljnjem roku od 30 dana predložiti Senatu Sveučilišta osobu koja ispunjava uvjete za dekana, propisane ovim Statutom, za obnašatelja dužnosti dekana i to do izbora dekana na način utvrđen odredbama ovog Statuta. U slučaju da Fakultetsko vijeće u propisanom roku ne dostavi prijedlog za obnašatelja dužnosti dekana, obnašatelja dužnosti dekana imenovat će Senat Sveučilišta na prijedlog rektora do izbora dekana na način utvrđen odredbama ovog Statuta.
Do imenovanja obnašatelja dužnosti dekana Fakulteta na način utvrđen u prethodnom stavku ovog članka, Fakultetsko vijeće produžit će mandat postojećem dekanu.

Članak 30.

Dekan je za svoj rad odgovoran Fakultetskom vijeću i rektoru, te im jednom godišnje podnosi izvješće o radu i poslovanju Fakulteta, te izvješće o svom radu, uključujući izvješće o prijedlogu proračuna Fakulteta i njegovom izvršenju.
U slučaju ozbiljnog ili trajnog kršenja zakona, Statuta Sveučilišta, ovoga Statuta i na njemu utemeljenih općih akata i odluka, rektor Sveučilišta može suspendirati dekana i imenovati obnašatelja dužnosti. Odluku o suspenziji potvrđuje Senat Sveučilišta dvotrećinskom većinom glasova ukupnog broja članova u roku od 30 dana od rektorove suspenzije. U slučaju potvrde suspenzije dekan Fakulteta je razriješen svoje dužnosti danom donošenja odluke o potvrdi suspenzije. Izbor novog dekana treba se izvršiti u daljnjem roku od tri mjeseca, na način i u postupku utvrđenom ovim Statutom. U postupku izbora novog dekana razrješeni dekan ne može biti predloženikom za novog dekana Fakulteta.

Dekan može biti razriješen dužnosti prije isteka roka na koji je izabran ako:
- sam zatraži razrješenje
- ne ispunjava dekanske dužnosti
- ozbiljno ili trajno krši odredbe zakona, Statuta Sveučilišta i ovog Statuta, općih akata Sveučilišta i Fakulteta
- zlouporabi položaj dekana
- svojim ponašanjem povrijedi ugled dužnosti koju obnaša
- izgubi sposobnost obavljanja dužnosti
- nastanu takvi razlozi koji po posebnim propisima ili propisima kojima se uređuju radni odnosi dovode do prestanka radnoga odnosa
- svojim nesavjesnim ili nepravilnim radom prouzroči Fakultetu ili pojedinom odsjeku veću štetu, ili ako zanemaruje ili nesavjesno obavlja svoje dužnosti tako da su nastale ili mogu nastati veće smetnje u obavljanju fakultetske, odnosno odsječke djelatnosti.
Postupak razrješenja dekana u slučajevima iz podstavka 2., 3., 4., 5., 6., 7. i 8. prethodnog stavka započinje odlukom o pokretanju postupka razrješenja koju donosi Fakultetsko vijeće tajnim glasovanjem natpolovičnom većinom glasova ukupnog broja članova.
Fakultetsko vijeće imenuje Povjerenstvo za utvrđivanje dekanove odgovornosti, za povrede dekanske dužnosti u slučajevima iz prethodnog stavka ovog članka, u sastavu od pet članova iz reda nastavnika Fakulteta u zvanju redovitog profesora. Povjerenstvo je dužno utvrditi sve činjenice relevantne za dekanovo razrješenje o čemu dostavlja pismeno izvješće Fakultetskom vijeću u roku od najkasnije 30 dana od dana imenovanja.
Na temelju izvješća Povjerenstva iz prethodnog stavka ovog članka, o razrješenju dekana odlučuje Fakultetsko vijeće tajnim glasovanjem natpolovičnom većinom glasova ukupnog broja članova najkasnije u roku od dva mjeseca od pokretanja postupka razrješenja. Prije donošenja odluke o razrješenju, dekanu se mora dati mogućnost da se pred Fakultetskim vijećem izjasni o razlozima za razrješenje.
U slučaju razrješenja dekana Senat Sveučilišta imenuje obnašatelja dužnosti dekana do izbora novog dekana. Postupak za izbor novog dekana provodi se na način utvrđen odredbama ovog Statuta.

Članak 32.

Dekanu u radu pomažu prodekani.
Prodekani Fakulteta su: prodekan za nastavu, prodekan za financije, prodekan za znanost, prodekan za izgradnju i razvoj, te prodekan za međunarodnu suradnju.
Prodekane iz stavka 1. ovoga članka, na dekanov prijedlog, bira Fakultetsko vijeće tajnim glasovanjem natpolovičnom većinom glasova svih članova, na vrijeme od dvije godine. Ista osoba može biti izabrana za prodekana najviše dva puta uzastopce.
Za prodekana može biti izabran nastavnik Fakulteta u znanstveno-nastavnom zvanju redovitog ili izvanrednog profesora.

Članak 33.

Prodekan za nastavu koordinira provedbu nastave i nastavnih planova i programa, komunicira sa sveučilišnim tijelima i službama u rješavanju nastavnih pitanja, koordinira provođenje razredbenog postupka, daje upute za ujednačeno rješavanje studentskih molbi po odsjecima, vodi brigu oko provedbe nastave i izvannastavne djelatnosti iz tjelesne i zdravstvene kulture, koordinira rad studentskih referada, obavlja poslove vezane uz upravljanje kvalitetom, te druge poslove povezane s nastavom.
Prodekan za nastavu zamjenjuje dekana u slučaju njegove odsutnosti ili spriječenosti u obavljanju dekanskih poslova i u slučaju razrješenja dekana iz članka 31. ovog Statuta do imenovanja obnašatelja dužnosti dekana, a ako to nije moguće, dekana zamjenjuje jedan od prodekana prema redoslijedu utvrđenom u članku 32. stavku 2. ovog Statuta.

Članak 34.

Prodekan za financije vodi brigu o financijskom poslovanju Fakulteta.

Članak 35.

Prodekan za znanost prati, analizira i koordinira znanstveni rad i suradnju, te znanstvene projekte Fakulteta, sudjeluje u koordinaciji rada između međunarodnih i domaćih znanstvenih projekata, te obavlja druge poslove vezane uz znanstveni rad Fakulteta.

Članak 36.

Prodekan za izgradnju i razvoj obavlja poslove povezane s građevinskim ulaganjima i gradnjom, surađuje s građevinskim izvođačima, brine se o izvorima financiranja, te obavlja druge poslove povezane s građevinskim ulaganjima.

Članak 37.

Prodekan za međunarodnu suradnju koordinira poslovima vezanim uz znanstvenu suradnju s inozemnim sveučilištima, institucijama, fundacijama, državnim agencijama za znanost i privrednim subjektima.

Članak 38.

Na dekanov prijedlog Fakultetko vijeće može po potrebi izabrati dekanove pomoćnike iz reda nastavnika Fakulteta u znanstveno-nastavnom zvanju redovitog ili izvanrednog profesora. Dekanovi pomoćnici izabiru se na vrijeme od dvije godine.
Dekanovi pomoćnici pomažu dekanu u obavljanju poslova iz djelatnoga područja za koje su izabrani.

1.2. Fakultetsko vijeće

Članak 39.

Naziv stručnog vijeća Fakulteta glasi: Vijeće Prirodoslovno-matematičkog fakulteta (u tekstu: Fakultetsko vijeće).
Fakultetsko vijeće je ustrojeno na delegatskom načelu te ga čine: po osam predstavnika iz reda redovitih profesora, izvanrednih profesora i docenata iz Matematičkog, Fizičkog, Kemijskog, Biološkog, Geološkog i Geografskog odsjeka, četiri predstavnika iz reda redovitih profesora, izvanrednih profesora i docenata iz Geofizičkoga odsjeka, po jedan predstavnik za svaki pojedini odsjek iz reda nastavnika i suradnika izabranih u nastavna i suradnička zvanja te znanstvenih novaka (studenata poslijediplomskih studija), osam predstavnika studenata preddiplomskih i diplomskih studija, dekan i prodekani. Pomoćnici dekana sudjeluju u radu Fakultetskog vijeća bez prava glasa.
Sjednicama Fakultetskoga vijeća predsjedava dekan.

Predstavnike redovitih profesora, izvanrednih profesora i docenata, predstavnike nastavnika i suradnika iz redova nastavnih i suradničkih zvanja te znanstvenih novaka iz prethodnoga članka ovoga Statuta bira i opoziva vijeće odsjeka natpolovičnom većinom glasova prisutnih članova vijeća na način i u postupku utvrđenom odsječkim pravilnikom.
Predstavnici odsjeka u Fakultetsko vijeće biraju se na vrijeme od četiri godine.

Članak 41.

Predstavnike studenata preddiplomskih i diplomskih studija u Fakultetsko vijeće neposredno bira studentska organizacija na Fakultetu koju čine svi studenti upisani na preddiplomske i diplomske studije koje ustrojava i izvodi Fakultet sukladno nastavnim programima i općim aktima Fakulteta.
Za izbore studentskih predstavnika određuje se osam izbornih jedinica, a izbornu jedinicu čine svi studenti upisani na studije koje administrativno vodi pojedini odsjek, i to po svim godinama studija.
Izbori za studentske predstavnike i njihove zamjenike u Fakultetsko vijeće provode se po izbornim jedinicima na način da svaka izborna jedinica bira po jednog predstavnika i zamjenika.
Mandat studentskog predstavnika u Fakultetskom vijeću traje dvije akademske godine.
Studentski predstavnici ravnopravno sudjeluju s ostalim članovima u radu Fakultetskoga vijeća na način utvrđen posebnim zakonom.

Članak 42.

Fakultetsko vijeće obavlja poslove iz svoga djelokruga na sjednicama.
Fakultetsko vijeće pravomoćno raspravlja i odlučuje kada je na sjednicama nazočno više od polovice ukupnoga broja članova. Izostanak sa sjednice mora se opravdati dekanu.
Fakultetsko vijeće donosi odluke natpolovičnom većinom glasova nazočnih članova, osim u slučajevima za koje je zakonom, Statutom Sveučilišta ili ovim Statutom određeno drugačije.
U slučaju podijeljenoga broja glasova, kod donošenja odluka Fakultetskoga vijeća odlučuje glas dekana.
Rad Fakultetskoga vijeća i način donošenja odluka propisuje se poslovnikom u skladu sa Statutom Sveučilišta i ovim Statutom.

Članak 43.

Vijeće odsjeka može na odluku Fakultetskog vijeća uložiti priziv rektoru, Senatu Sveučilišta i Vijeću područja, ako dvotrećinskom većinom glasova svih članova Vijeća odsjeka utvrdi da su bitno povrijeđeni interesi i dobrobit odsjeka, odnosno struke.
Prije priziva iz stavka 1. ovoga članka vijeće odsjeka dužno je o odluci Fakultetskoga vijeća zatražiti očitovanje dekana.

Članak 44.

Studentski predstavnici u Fakultetskom vijeću imaju pravo suspenzivnog veta prilikom odlučivanja o pitanjima od posebnog interesa za studente.
Suspenzivni veto ulaže natpolovična većina studentskih predstavnika u Fakultetskom vijeću, u kojem slučaju Fakultetsko vijeće ponovno raspravlja o spornom pitanju i to najranije po isteku roka od 8 dana od dana ulaganja suspenzivnog veta. U ponovnom odlučivanju o spornom pitanju Fakultetsko vijeće odlučuje natpolovičnom većinom glasova svih članova Vijeća, na koju odluku se više ne može primijeniti suspenzivni veto.
Pitanja od posebnog interesa za studente jesu: uređivanje prava i obveza studenata, promjena sustava studija, osiguranje kvalitete studija, donošenje studijskih programa, utvrđivanje izvedbenih planova nastave i pitanja vezana uz studentski standard.
Pravo suspenzivnog veta u Fakultetskom vijeću imaju i predstavnici pojedinog odsjeka na način utvrđen u stavku 1. i 2. ovog članka, prilikom odlučivanja o pitanjima od posebnog interesa za dotičnu struku.

Članak 45.

Fakultetsko vijeće:
- bira dekana natpolovičnom većinom glasova ukupnog broja članova
- donosi statut Fakulteta natpolovičnom većinom glasova ukupnog broja članova
- bira prodekane natpolovičnom većinom glasova ukupnog broja članova
- bira pomoćnike dekana na prijedlog dekana
- donosi akt o ustroju radnih mjesta natpolovičnom većinom glasova ukupnog broja članova
- provodi izbore za članove Vijeća područja i Senat Sveučilišta
- prihvaća godišnje izvješće dekana
- donosi proračun i završni račun Fakulteta na prijedlog dekana
- vodi brigu i donosi odluke u cilju osiguranja kvalitete studija i znanstvenog rada
- pokreće postupak donošenja i brine o provedbi nastavnih programa studija, znanstvenih projekata, te daje mišljenje o prijedlogu sveučilišnih nastavnih planova i programa u cjelini ili u dijelovima iz područja svojega djelovanja
- osniva nove i razvija postojeće istraživačke kapacitete na razini odgovarajuće znanstvene discipline
- pokreće i provodi postupke izbora u znanstveno-nastavna zvanja, te druga zvanja sukladno Zakonu, Statutu Sveučilišta i ovome Statutu
- osigurava uvjete za slobodu inicijative pojedinaca i skupina istraživača, nastavnika i studenata u znanstvenim, nastavnim i stručnim djelatnostima
- donosi odluke o raspolaganju imovinom Fakulteta natpolovičnom većinom glasova ukupnog broja članova
- donosi odluke o osnivanju pravnih osoba, odnosno ustrojbenih jedinica čijim djelatnostima se povezuju visoko obrazovanje, znanost i praksa
- predlaže Senatu Sveučilišta studijske kapacitete i upisne kvote
- donosi odluku o izboru i zapošljavanju nastavnika, znanstvenika i suradnika
- daje mišljenje u postupcima izbora u zvanja nenadležnim visokim učilištima, odnosno drugim znanstvenoistraživačkim pravnim osobama
- potvrđuje odluke vijeća odsjeka o imenovanju povjerenstava na poslijediplomskim studijima
- odobrava slobodne studijske godine nastavnicima na Fakultetu
- daje mišljenje o nabavi, postavljanju i uporabi krupne opreme na Sveučilištu iz područja svog djelovanja
- daje suglasnost dekanu za poduzimanje pravnih radnji u ime i za račun Fakulteta u vrijednosti iznad 1.000.000,00 kuna do 3.000.000,00 kuna
- obavlja i druge poslove utvrđene Zakonom, sveučilišnim Statutom i ovim Statutom
Fakultetsko vijeće može osnivati povjerenstva za obavljanje poslova iz svoga djelokruga.

1.3. Fakultetski kolegij

Članak 46.

Fakultetski kolegij čine dekan, prodekani i pročelnici odsjeka. U radu Kolegija sudjeluje i glavni tajnik Fakulteta.
U radu Kolegija sudjeluje i predsjednik studentske organizacije na Fakultetu i to kada Kolegij odlučuje o pitanjima od posebnog interesa za studente iz članka 44. stavka 3. ovoga Statuta. U radu Kolegija, na poziv dekana, po potrebi mogu sudjelovati i dekanovi pomoćnici, a također i drugi zaposlenici Fakulteta.
Na poziv dekana, u radu Kolegija, bez prava glasa, može sudjelovati i predstavnik zaposleničkog vijeća, odnosno sindikata i to o pitanjima iz radnog prava. Predstavnika zaposleničkog vijeća, odnosno sindikata u Kolegij bira zaposleničko vijeće, odnosno sindikat, na način i u postupku utvrđenim posebnim propisima.

Kolegij:
- priprema sjednice Fakultetskoga vijeća
- priprema prijedloge o nabavi, postavljanju i uporabi krupne opreme na Fakultetu i odsjecima
- prati izvršenje odluka Fakultetskoga vijeća
- raspravlja i pomaže dekanu u odlučivanju o pitanjima tekućeg poslovanja
- predlaže Fakultetskom vijeću proračun i završni račun Fakulteta
- predlaže Fakultetskom vijeću razvojne i istraživačke planove i programe, kapitalna ulaganja i ulaganja u vredniju istraživačku i nastavnu opremu u vrijednostima većim od 1.000.000,00 kuna i manjim od 3.000.000,00 kuna
- predlaže Fakultetskom vijeću donošenje poslovnih odluka kojima se dekan ovlašćuje na poduzimanje pravnih radnji u ime i za račun Fakulteta većim od 1.000.000,00 kuna i manjim od 3.000.000,00 kuna
- predlaže Fakultetskom vijeću donošenje odluka o osnivanju pravnih osoba, odnosno ustrojbenih jedinica čijim djelatnostima se povezuju visoko obrazovanje, znanost i praksa
- predlaže Fakultetskom vijeću donošenje odluka o pitanjima studentskog standarda
- pokreće postupke nabave roba, radova i usluga sukladno posebnim propisima, te imenuje članove stručnih povjerenstava za pripremu i provedbu postupaka nabave velike vrijednosti
- sastavlja prijedlog za dio akta o ustroju radnih mjesta koji se odnosi na Službu Dekanata
- utvrđuje proračun za zajedničke poslove koje obavlja dekanat i objedinjuje odsječke proračune
- razmatra novčano poslovanje Fakulteta i objedinjuje završne račune odsjeka
- utvrđuje ovlaštene financijske potpisnike na fakultetskome žiro računu
- raspravlja o gradnji Fakulteta i daje prijedloge
- obavlja i druge poslove u skladu s ovim Statutom i općim aktima Fakulteta.

Članak 48.

Sjednicama Kolegija predsjedava dekan.
Dekan saziva Kolegij prema potrebi, a najmanje jedanput mjesečno.

1.4. Služba Dekanata

Članak 49.

Zajedničke pravne, kadrovske, računovodstveno-knjigovodstvene, stručno-administrativne poslove vezane uz izvođenje studija, te tehničke, opće i pomoćne poslove nužne za uspješan rad Fakulteta i fakultetskih odsjeka obavljaju djelatnici u Službi Dekanata sukladno općem aktu o ustroju radnih mjesta.
Poslove iz prethodnog stavka ovoga članka mogu obavljati i djelatnici odsjeka u skladu s odsječkim pravilnikom.

Članak 50.

Glavni tajnik Fakulteta vodi pravne poslove i ravna radom ostalih ustrojstvenih jedinica u Službi Dekanata, sukladno općem aktu o ustroju radnih mjesta.
Glavnog tajnika bira Fakultetski kolegij temeljem javnog natječaja prema uvjetima utvrđenima općim aktom o ustroju radnih mjesta, a njegov izbor potvrđuje dekan. Rad glavnog tajnika podliježe ponovnom ocjenjivanju od strane Fakultetskog kolegija, na temelju mišljenja dekana, svake četvrte godine.

2. UPRAVA ODSJEKOM

Uprava, ustroj i poslovanje odsjeka i njegovih ustrojstvenih jedinica pobliže se uređuje odsječkim pravilnikom, te drugim općim aktima Fakulteta i odsjeka.
Odsječki pravilnik donosi Vijeće odsjeka natpolovičnom većinom glasova ukupnog broja članova na prijedlog odsječkog kolegija u širem sastavu, uz suglasnost dekana Fakulteta, koji bez te suglasnosti ne može stupiti na snagu.

Članak 52.

Odsjekom upravljaju pročelnik, Vijeće odsjeka i Odsječki kolegij u užem i širem sastavu.

2.1. Pročelnik odsjeka

Članak 53.

Pročelnik odsjeka vodi i ustrojava djelatnost i poslovanje odsjeka kao podružnice Fakulteta i njegov je čelnik.
Pročelnik predsjedava Vijeću odsjeka.
Pročelnik, uz poslove iz stavka 1. i 2. ovog članka:
- donosi poslovne odluke na nivou odsjeka sukladno propisima, te pravilima Fakulteta
- predlaže Vijeću odsjeka mjere za poboljšanje rada odsjeka
- predlaže dnevni red sjednica Vijeća odsjeka i Odsječkog kolegija u širem i užem sastavu
- provodi odluke Vijeća odsjeka i Odsječkog kolegija u širem i užem sastavu
- usmjerava kadrovsku politiku na odsjeku
- potpisuje odsječku suglasnost na prijavu i izvođenje znanstvenih i stručnih projekata
- rješava studentske molbe sukladno ovom Statutu i općim aktima Fakulteta
- obavlja i druge poslove utvrđene ovim Statutom, općim aktima Fakulteta, odsječkim pravilnikom, te drugim aktima odsjeka

Članak 54.

Pročelnika bira Vijeće odsjeka tajnim glasovanjem, natpolovičnom većinom glasova svih članova vijeća. Za pročelnika može biti izabran nastavnik u znanstveno-nastavnom zvanju redovitoga ili izvanrednoga profesora. Izbor pročelnika odsjeka potvrđuje dekan.
Pročelnik se bira na vrijeme od dvije godine. Ista osoba može biti ponovo izabrana za pročelnika u skladu s odsječkim pravilnikom.
Ako pročelnik ne bude izabran ili potvrđen, Vijeće odsjeka imenuje natpolovičnom većinom nazočnih članova vijeća obnašatelja dužnosti pročelnika na vrijeme od najduže četiri mjeseca u kojem roku Vijeće odsjeka mora završiti postupak izbora novoga pročelnika. Ako Vijeće odsjeka ne imenuje obnašatelja dužnosti pročelnika ili ako pročelnik ne bude izabran ili potvrđen ni nakon roka od četiri mjeseca, dekan Fakulteta imenovat će obnašatelja dužnosti pročelnika za vrijeme tekuće akademske godine. Za obnašatelja dužnosti pročelnika odsjeka može se imenovati nastavnika u znanstveno-nastavnom zvanju redovitog profesora, izvanrednog profesora ili docenta.

Članak 55.

Pročelnik preuzima dužnost prvoga dana nove akademske godine. Postupak izbora novoga pročelnika pokreće Vijeće odsjeka najkasnije osam mjeseci prije nastupa na dužnost.
Na prijedlog pročelnika odsjeka, a sukladno odsječkom pravilniku, Vijeće odsjeka po potrebi bira pročelnikova zamjenika i pročelnikove pomoćnike. Pročelnikov zamjenik bira se tajnim glasovanjem natpolovičnom većinom glasova svih članova vijeća, a pročelnikovi pomoćnici biraju se javnim glasovanjem natpolovičnom većinom glasova nazočnih članova vijeća.
Postupak predlaganja i izbora pročelnika, njegova zamjenika i pomoćnika pobliže se uređuje odsječkim pravilnikom.

Članak 56.

Pročelnik odsjeka odgovoran je za svoj rad Vijeću odsjeka, dekanu i Fakultetskom vijeću.
Pročelnik odsjeka podnosi godišnje izvješće o svome radu i poslovanju Vijeću odsjeka, dekanu i Fakultetskom vijeću.

Članak 57.

Pročelnik odsjeka može biti razriješen dužnosti prije isteka roka na koji je izabran pod istim uvjetima utvrđenim ovim Statutom za dekanovo razrješenje. Za odluku o razrješenju pročelnika potrebna je dvotrećinska većina svih članova vijeća odsjeka.
U slučaju razrješenja pročelnika vijeće odsjeka imenuje obnašatelja dužnosti pročelnika do izbora novoga na način utvrđen odsječkim pravilnikom.

2.2. Vijeće odsjeka

Članak 58.

Vijeće odsjeka je stručno vijeće odsjeka.
Vijeće odsjeka čine svi redoviti profesori, izvanredni profesori i docenti, predstavnici nastavnika i suradnika izabranih u nastavna i suradnička zvanja te znanstvenih novaka (studenata poslijediplomskih studija) u odsjeku i predstavnici studenata preddiplomskih i diplomskih studija.
Postupak izbora i broj predstavnika nastavnika i suradnika te znanstvenih novaka u Vijeću odsjeka utvrđuje se odsječkim pravilnikom.
Predstavnike studenata preddiplomskih i diplomskih studija u Vijeće odsjeka neposredno biraju svi studenti upisani na preddiplomske i diplomske studije koje administrativno vodi pojedini odsjek, na vrijeme od dvije akademske godine. Za izbore studentskih predstavnika u Vijeće odsjeka određuje se jedna izborna jedinica.
Izbori za studentske predstavnike i njihove zamjenike u Vijeće odsjeka provode se u izbornoj jedinici na način da izborna jedinica bira po jednog predstavnika i zamjenika sa svake godine studija. Na izbor studentskih predstavnika i njihovih zamjenika u Vijeće odsjeka analogno se primjenjuju odredbe posebnog zakona koje regulira postupak i način izbora studentskih predstavnika i njihovih zamjenika u Fakultetsko vijeće.
Studentski predstavnici ravnopravno sudjeluju s ostalim članovima u radu Vijeća odsjeka na način utvrđen posebnim propisima.

Članak 59.

Vijeće odsjeka:
- bira pročelnika odsjeka natpolovičnom većinom glasova ukupnog broja članova
- donosi odsječki pravilnik natpolovičnom većinom glasova ukupnog broja članova
- utvrđuje znanstveno-nastavnu politiku odsjeka i predlaže Fakultetskom vijeću donošenje odluka iz svoje nadležnosti
- predlaže Fakultetskom vijeću akt o ustroju radnih mjesta na odsjeku u okviru akta o ustroju radnih mjesta na Fakultetu natpolovičnom većinom glasova ukupnog broja članova
- utvrđuje prijedloge odsječkih nastavnih planova i programa i predlaže ih Fakultetskom vijeću
- predlaže Fakultetskom vijeću studijske kapacitete i upisne kvote na odsjeku
- raspravlja i odlučuje o stručnim pitanjima u radu odsjeka prema nadležnostima utvrđenim ovim Statutom i odsječkim pravilnikom
- daje suglasnost na pojedinačne prijedloge znanstvenih i stručnih projekata
- predlaže Fakultetskom vijeću raspisivanje natječaja za izbor nastavnika, znanstvenika i suradnika na odsjeku, te imenuje stručna povjerenstva u postupcima izbora u zvanja
- imenuje voditelje studenata na preddiplomskom i diplomskom studiju, te mentore na poslijediplomskom studiju
- imenuje povjerenstva na poslijediplomskom studiju
- odobrava teme diplomskih radova
- imenuje članove povjerenstva za diplomski ispit
- daje suglasnost na korištenje slobodne studijske godine odsječkim nastavnicima
- obavlja i druge poslove u skladu s ovim Statutom, odsječkim pravilnikom, te općim aktima Fakulteta i odsjeka.
Vijeće odsjeka može imenovati stalna i privremena povjerenstva za obavljanje poslova iz svoga djelokruga.

2.3. Odsječki kolegij u užem sastavu

Članak 60.

Odsječki kolegij u užem sastavu čine pročelnik, predstojnici zavoda, te druge osobe određene odsječkim pravilnikom. Na poziv pročelnika u radu odsječkog kolegija u užem sastavu sudjeluje i predstavnik studenata kojeg predlaže predsjednik studentske organizacije na Fakultetu i to kada kolegij odlučuje o pitanjima od posebnog interesa za studente iz članka 44. stavka 3. ovoga Statuta.
Sjednicama odsječkog kolegija u užem sastavu predsjedava pročelnik.
Odsječki kolegij u užem sastavu:
- priprema sjednice Vijeća odsjeka i prati izvršenje njegovih odluka
- priprema prijedloge o nabavi, postavljanju i uporabi krupne opreme na odsjeku
- raspravlja i pomaže pročelniku odsjeka u odlučivanju o pitanjima tekućeg poslovanja
- utvrđuje odsječki proračun
- utvrđuje ovlaštene potpisnike odsječkoga žiro računa
- utvrđuje novčani iznos do kojega pročelnik odsjeka smije samostalno raspolagati odsječkim nenamjenskim sredstvima
- razmatra novčano poslovanje na odsjeku
- predlaže dekanu donošenje odluka o popunjavanju nenastavnih radnih mjesta na odsjeku sukladno općem aktu o ustroju radnih mjesta
- obavlja i druge poslove u skladu s odsječkim pravilnikom

2.4. Odsječki kolegij u širem sastavu

Članak 61.

Odsječki kolegij u širem sastavu čine pročelnik, predstojnici zavoda, svi redoviti profesori zaposleni na odsjeku, te druge osobe određene odsječkim pravilnikom.
Sjednicama odsječkog kolegija u širem sastavu predsjedava pročelnik.
Odsječki kolegij u širem sastavu:
- predlaže Vijeću odsjeka znanstveno-nastavnu politiku odsjeka
- predlaže Vijeću odsjeka odsječi pravilnik
- razmatra kadrovsku politiku odsjeka i predlaže mjere za rješenje kadrovskih pitanja

2.5. Z a v o d i

Članak 62.

U sastavu odsjeka djeluju zavodi koji organiziraju i izvode nastavni, znanstveni i visokostručni rad iz djelatnosti odsjeka sukladno odredbama ovoga Statuta i odsječkoga pravilnika.
Ustroj i djelokrug rada zavoda pobliže se uređuje odsječkim pravilnikom.

Članak 63.

Zavod predstavlja i njegovim radom rukovodi predstojnik.
Predstojnika zavoda bira Vijeće odsjeka na prijedlog zavoda iz reda nastavnika zavoda u znanstveno-nastavnom zvanju redovitog ili izvanrednog profesora. Iznimno, a u skladu s odsječkim pravilnikom, za obnašatelja dužnosti predstojnika može se imenovati nastavnika u znanstveno-nastavnom zvanju docenta.
Postupak predlaganja, uvjeti za izbor predstojnika zavoda, te imenovanje obnašatelja dužnosti predstojnika pobliže se uređuju odsječkim pravilnikom.
Predstojnik se bira na vrijeme od dvije godine. Ista osoba može biti izabrana za predstojnika najviše dva puta uzastopce.

2.6. Knjižnice

Članak 64.

Knjižničnu djelatnost za potrebe Fakulteta obavljaju knjižnice u sastavu fakultetskih odsjeka iz članka 9. ovog Statuta i to: Središnja matematička knjižnica, Središnja knjižnica za fiziku, Središnja kemijska knjižnica, Središnja biološka knjižnica, Središnja geološka knjižnica, Središnja geografska knjižnica i Središnja geofizička knjižnica.
Ustrojstvo i djelokrug rada knjižnica iz prethodnog stavka ovog članka, rad knjižničnih djelatnika, te ravnanje knjižnicama pobliže se uređuje posebnim općim aktom.

3. NASTAVNICI, ZNANSTVENICI I SURADNICI

3.1. Obavljanje nastavne i znanstvene djelatnosti

Članak 65.

Nastavnu, znanstvenu i stručnu djelatnost na Fakultetu izvode zaposlenici čija se kvalificiranost utvrđuje izborom u odgovarajuća znanstveno nastavna, znanstvena, nastavna, stručna i suradnička zvanja.

Članak 66.

Nastavnici, suradnici i znanstvenici moraju se u svom radu, djelovanju i ponašanju držati moralnih i etičkih načela, načela znanstvene istine i kritičnosti, te štititi ugled Sveučilišta i Fakulteta, a svoj rad temeljiti na slobodi znanstvenog i umjetničkog stvaralaštva. Pri tom moraju poštovati etički kodeks o profesionalnom i javnom djelovanju sukladan dostojanstvu i ugledu Sveučilišta kojeg donosi Senat Sveučilišta.

Članak 67.

Nastavnici se biraju u znanstveno nastavna zvanja docenta, izvanrednog profesora i redovitog profesora, te u nastavna zvanja predavača i višeg predavača.
Suradnici se biraju u suradnička zvanja asistenta i višeg asistenta.
Znanstvenici se biraju u znanstvena zvanja znanstvenoga suradnika, višega znanstvenoga suradnika i znanstvenoga savjetnika.

Članak 68.

Stručna zvanja su stručni suradnik, viši stručni suradnik i stručni savjetnik.
U stručna zvanja i na odgovarajuća radna mjesta na Fakultetu mogu se izabrati osobe radi provođenja znanstvenih i stručnih projekata, te znanstvenih istraživanja, pod uvjetima i u postupku utvrđenom ovim Statutom.

Djelatnost Seizmološke službe, te zvanja i izbor njenih zaposlenika, određeni su Zakonom o seizmološkoj službi, te općim aktom o ustroju radnih mjesta.

Radi unaprjeđenja nastavnog i znanstvenog rada Fakultet može pozvati i imenovati kao gosta nastavnika ili znanstvenika istaknutog nastavnika ili znanstvenika iz inozemstva (tzv. gostujući nastavnik). Gostujući nastavnik može sudjelovati u nastavi, te u znanstvenim ili stručnim projektima.
Odluku o pozivanju gostujućeg nastavnika donosi Fakultetsko vijeće na prijedlog ovlaštenog Vijeća odsjeka.
Gostujućem nastavniku može se bez izbora u odgovarajuće znanstveno-zvanje, a na temelju posebne odluke ovlaštenog Vijeća područja, povjeriti izvođenje nastave iz određenog predmeta i to najdulje dvije uzastopne akademske godine.

Članak 71.

Nastavnu, znanstvenu i stručnu djelatnost na Fakultetu i fakultetskim odsjecima mogu izvoditi i osobe bez zaključivanja ugovora o radu koje ispunjavaju uvjete za izbor u odgovarajuće znanstveno-nastavno, nastavno ili suradničko zvanje ako sudjeluju ili će sudjelovati u izvođenju dijela ili cijele nastave određenog predmeta.
Osobe iz stavka 1. ovog članka mogu se izabrati u odgovarajuće znanstveno-nastavno, nastavno ili suradničko zvanje bez zaključivanja ugovora o radu (tzv. naslovno zvanje) prema uvjetima i u postupku propisanim za izbore u zvanja, sukladno Zakonu, Statutu Sveučilišta i ovom Statutu, te općim aktima Fakulteta i fakultetskih odsjeka.

Članak 72.

Fakultetsko vijeće može na prijedlog ovlaštenog Vijeća odsjeka povjeriti izvedbu nastavnog predmeta drugim osobama izvan Fakulteta i Sveučilišta koje temeljem svog znanstvenog ili stručnog rada, te dostignuća mogu pridonijeti kvaliteti obrazovnog procesa ili znanstvenog i stručnog rada, odnosno nastavne produkcije na Fakultetu.
Osobama iz prethodnog stavka ovog članka može se povjeriti najviše do jedne trećine nastavnog predmeta, pod uvjetom da osnovni dio nastavnog predmeta izvode osobe izabrane u znanstveno-nastavna zvanja.

Članak 73.

Studenti poslijediplomskih studija mogu sudjelovati u nastavi preddiplomskih i diplomskih studija, sukladno programu studija po kojem studiraju, te na temelju posebnog ugovornog odnosa s Fakultetom, pod uvjetom da su izabrani u odgovarajuće suradničko zvanje, ali bez zasnivanja radnog odnosa. Postupak izbora u odgovarajuće suradničko zvanje provodi se prema uvjetima i u postupku propisanim za izbore u zvanja, sukladno Zakonu, Statutu Sveučilišta i ovom Statutu, te općim aktima Fakulteta i fakultetskih odsjeka.

Članak 74.

Odluku o angažiranju u nastavi osoba iz članka 71., 72. i 73. ovoga Statuta donosi Fakultetsko vijeće na prijedlog ovlaštenog Vijeća odsjeka.

3.2. Uvjeti za izbor u zvanja

Članak 75.

Opći uvjeti za izbor u pojedina zvanja utvrđeni su Zakonom, te uvjetima koje propisuju Nacionalno vijeće za znanost i Rektorski zbor. Dodatni uvjeti za izbor u određena zvanja utvrđuju se posebnim općim aktom Fakulteta, te posebnim aktima pojedinog odsjeka iz članka 9. ovog Statuta, kojeg, za svaku pojedinu struku, donosi ovlašteno Vijeće odsjeka na temelju prethodno pribavljene suglasnosti Fakultetskog vijeća.

Članak 76.

U znanstveno zvanje i na odgovarajuće radno mjesto može biti izabrana osoba koja ispunjava uvjete utvrđene natječajem iz članka 77. ovog Statuta, te koja ispunjava psihofizičke i posebne uvjete za izbor u zvanje propisane općim aktima Fakulteta i fakultetskih odsjeka.
U znanstveno-nastavno zvanje i na odgovarajuće radno mjesto može biti izabrana osoba koja ispunjava uvjete Rektorskog zbora u pogledu obrazovnog, nastavnog i stručnog rada za izbor na znanstveno-nastavno radno mjesto, te koja ispunjava psihofizičke i dodatne uvjete za izbor u zvanje propisane općim aktima Fakulteta i fakultetskih odsjeka, odnosno koja je izabrana ili ispunjava uvjete za izbor u odgovarajuće znanstveno zvanje u polju specificiranom natječajem iz članka 77. ovog Statuta i to kako slijedi:
- za docenta: znanstveni suradnik, viši znanstveni suradnik, znanstveni savjetnik
- za izvanrednog profesora: viši znanstveni suradnik, znanstveni savjetnik
- za redovitog profesora: znanstveni savjetnik.
U nastavno zvanje i na odgovarajuće radno mjesto može biti izabrana osoba koja ispunjava uvjete za izbor sukladno Zakonu, pod uvjetom da se na Fakultetu izvodi odgovarajući stručni studij, te da se radi o izvedbi predmeta unutar sveučilišnog studija koji ne zahtijeva znanstveni pristup.
U suradničko zvanje i na odgovarajuće radno mjesto može biti izabrana osoba koja ispunjava uvjete za izbor sukladno Zakonu, te psihofizičke sposobnosti i dodatne uvjete za izbor u zvanje propisane općim aktima Sveučilišta i Fakulteta fakultetskih odsjeka.
U stručno zvanje i na odgovarajuće radno mjesto može biti izabrana osoba koja ispunjava uvjete za izbor sukladno Zakonu, te psihofizičke sposobnosti i dodatne uvjete za izbor i to kako slijedi:
- za stručnog suradnika - visoku stručnu spremu odgovarajućeg smjera
- za višeg stručnog suradnika - 5 godina radnog iskustva u zvanju i na radnom mjestu stručnog suradnika na istim ili srodnim poslovima i 2 znanstvena ili najmanje 5 stručnih/stručno-popularnih radova vezanih uz struku ili znanstveni stupanj magistra prirodnih znanosti i 3 godine radnog iskustva u zvanju i na radnom mjestu stručnog suradnika na istim ili srodnim poslovima i 2 znanstvena ili najmanje 5 stručnih/stručno-popularnih radova vezanih uz struku
- za stručnog savjetnika - 10 godina radnog iskustva u zvanju i na radnom mjestu stručnog suradnika/višeg stručnog suradnika na istim ili srodnim poslovima i 4 znanstvena ili najmanje 10 stručnih radova vezanih uz struku ili znanstveni stupanj doktora prirodnih znanosti i 7 godine radnog iskustva u zvanju i na radnom mjestu stručnog suradnika/višeg stručnog suradnika na istim ili srodnim poslovima i 4 znanstvena ili najmanje 10 stručnih radova vezanih uz struku
Način provjere ispunjavanja uvjeta Rektorskog zbora, te psihofizčkih osobina propisuje se općim aktom Sveučilišta.

3.3. Postupak izbora u zvanja i na radna mjesta

Članak 77.

Izbore u znanstveno-nastavna, znanstvena, nastavna, suradnička i stručna zvanja i odgovarajuća radna mjesta, te u naslovna zvanja, u svakom pojedinačnom slučaju pokreće ovlašteno Vijeće odsjeka predlažući Fakultetskom vijeću raspisivanje javnog natječaja koji se objavljuje u "Narodnim novinama", dnevnom tisku i na internetskoj stranici Fakulteta, pod uvjetom da je radno mjesto za koje se raspisuje natječaj utvrđeno općim aktom o ustroju radnih mjesta. Natječaj koji se raspisuje za izbor u isto ili u više znanstveno-nastavno zvanje i za odgovarajuće radno mjesto zbog isteka roka na koji je zaposlenik izabran u prethodnom natječaju raspisuje se najkasnije tri mjeseca prije isteka roka na koji je zaposlenik izabran.
Ovlašteno vijeće odsjeka može predložiti raspisivanje natječaja i za radna mjesta koja nisu utvrđena općim aktom o ustroju radnih mjesta pod uvjetom da je za njih osiguralo potrebna novčana sredstva.

Članak 78.

Postupak za stjecanje znanstvenog zvanja bez popunjavanja radnog mjesta može pokrenuti osoba koja smatra da ispunjava uvjete za izbor u određeno znanstveno zvanje putem ovlaštenog Vijeća odsjeka. Odluku o izboru u znanstveno zvanje donosi matični odbor na temelju mišljenja i prijedloga Fakultetskog vijeća na način i u postupku utvrđenom Zakonom i posebnim općim aktom.

Članak 79.

Prijave na natječaj iz članka 77. ovog Statuta podnose se Fakultetu. Formalnu ispravnost prijava utvrđuje dekan, odnosno osobe ili povjerenstvo koje on ovlasti.
Uredne prijave dostavljaju se nadležnomu Vijeću odsjeka radi utvrđivanja ispunjava li pristupnik na natječaj uvjete za izbor u određeno zvanje. Ovlašteno vijeće odsjeka imenuje Stručno povjerenstvo s neparnim brojem članova u istom ili višem znanstvenom zvanju, u odnosu na ono za koje se traži izbor, u roku od 30 dana po proteku roka za podnošenje prijava na natječaj. Najmanje jedna trećina članova Stručnog povjerenstva moraju biti nastavnici ili znanstvenici izvan Fakulteta.
Stručno povjerenstvo iz prethodnog stavka ovog članka ocjenjuje da li pristupnici na natječaj ispunjavaju propisane uvjete za izbor u zvanje, te o tome sastavlja izvješće i prijedlog kojim utvrđuje kojeg pristupnika ili pristupnike predlaže za izbor u zvanje po natječaju. Stručno povjerenstvo izvješće i prijedlog podnosi ovlaštenom Vijeću odsjeka u roku od 30 dana od dana imenovanja. Ovlašteno Vijeće odsjeka odlučuje o izvješću i prijedlogu Stručnog povjerenstva, te najkasnije u roku od 60 dana od dana primitka izvješća i prijedloga Stručnog povjerenstva, predlaže Fakultetskom vijeću donošenje odluke o izboru po natječaju onog pristupnika koji u najvećoj mjeri udovoljava uvjetima natječaja.
Konačnu odluku u postupcima po natječaju iz članka 77. ovog Statuta donosi donosi Fakultetsko vijeće tajnim glasovanjem dvotrećinskom većinom glasova nazočnih članova vijeća.
O rezultatima natječajnog postupka obavješćuju se svi pristupnici na natječaj u roku od 15 dana od dana njegova dovršetka.

Članak 80.

Ukoliko za neke od pristupnika na natječaj iz članka 77. ovog Statuta treba provesti izbor u odgovarajuće znanstveno zvanje, ovlašteno Vijeće odsjeka, na osnovu izvješća i prijedloga Stručnog povjerenstva, putem Fakultetskog vijeća, upućuje u roku od mjesec dana mišljenje i prijedlog nadležnom matičnom odboru. Nakon dobivene odluke matičnog odbora, postupak izbora pristupnika po natječaju provodi se na način utvrđen u stavku 3., 4. i 5. prethodnog članka ovog Statuta.

Članak 81.

Nadležno Vijeće područja potvrđuje izbor u znanstveno-nastavna i znanstvena zvanja, osim izbora u zvanje redovitog profesora i znanstvenog savjetnika čiji izbor potvrđuje Senat, kojom potvrdom izbor u zvanje postaje pravovaljan.

Članak 82.

Ako u natječajnom postupku za izbor u zvanje bude izabrana druga osoba, zaposleniku koji je do tada radio na tom radnom mjestu ponudit će se drugo radno mjesto ili će mu se, u nedostatku istog, otkazati ugovor o radu, odnosno, ako isti zaposlenik ne podnese prijavu na natječaj ili ne bude izabran zbog neispunjavanja uvjeta za ponovni izbor, pokrenut će se postupak redovitog osobno uvjetovanog otkaza ugovora o radu, bez obveze ponude drugog radnog mjesta.

3.4. Sklapanje i prestanak ugovora o radu

Članak 83.

S osobama izabranim u znanstveno-nastavna, znanstvena, nastavna i stručna zvanja i na odgovarajuća radna mjesta sklapa se ugovor o radu na neodređeno vrijeme s obvezom provođenja ponovnog izbora ili unaprjeđenja svakih pet godina.
Obveza provođenja ponovnog izbora prestaje nakon što zaposlenik bude drugi puta izabran u znanstveno-nastavno zvanje i na radno mjesto redovitog profesora (trajno zvanje).
Na radno mjesto i u znanstveno-nastavno zvanje docenta ili izvanrednog profesora, te na radno mjesto i u nastavno zvanje predavača i višeg predavača zaposlenik može biti biran najviše dva puta. Iznimno, ako zaposlenik nakon drugog izbora ne bude izabran u više nastavno zvanje i na radno mjesto, a odlukom Fakultetskog vijeća na prijedlog ovlaštenog Vijeća odsjeka se utvrdi da postoji potreba za njegovim daljnjim angažmanom, Fakultet može s istom osobom sklopiti ugovor o radu na određeno vrijeme u najduljem trajanju od pet godina.
Ugovorom o radu iz stavka 1. ovog članka utvrđuju se uvjeti zapošljavanja, početak i trajanje radnoga odnosa, prava i obveze zaposlenika i ostali elementi sukladno Zakonu o radu.
Ugovor potpisuje dekan u ime Fakulteta i zaposleni nastavnik, suradnik ili znanstvenik.

Članak 84.

S osobama izabranim u suradnička zvanja i na radna mjesta asistenta i višeg asistenta sklapa se ugovor o radu na određeno vrijeme uz uvjete utvrđene Zakonom.
Fakultet može pod uvjetima utvrđenim Zakonom, a na osnovi prethodne suglasnosti nadležnog ministra, sklopiti ugovor o radu na znanstveno-istraživačkome projektu s osobom u svojstvu znanstvenog novaka radi njegovoga znanstvenog osposobljavanja. Znanstveni novaci biraju se javnim natječajem i zasnivaju radni odnos u suradničkom zvanju asistenta ili višeg asistenta na način i u postupku utvrđenom ovim Statutom.

Članak 85.

Zaposleniku u znanstveno-nastavnom, znanstvenom i nastavnom zvanju i na odgovarajućem radnom mjestu istekom akademske godine u kojoj navršava 65 godina života prestaje ugovor o radu radi odlaska u mirovinu.
Kada postoji potreba za nastavkom njegova rada redovitom profesoru u trajnom zvanju može se produljiti radni odnos najdulje do isteka akademske godine u kojoj navršava 70 godina života. Odluku o trajanju produljenja donosi Fakultetsko vijeće na prijedlog Vijeća odsjeka, vodeći računa o znanstvenom doprinosu nastavnika, njegovoj uspješnosti u obrazovnom procesu i odgoju mladih znanstvenika i nastavnika. Odluku o produljenju potvrđuje Vijeće područja.
Na temelju odluke iz prethodnog stavka ovog članka s redovitim profesorom u trajnom zvanju dekan Fakulteta obvezno sklapa ugovor o radu na određeno vrijeme.

Članak 86.

Fakultet će otkazati ugovor o radu nastavniku, znanstveniku, suradniku i ostalim zaposlenicima na način i uz uvjete utvrđene Zakonom, općim propisima o radu, Kolektivnim ugovorom, ovim Statutom i općim aktima Fakulteta.

3.5. Prava i obveze nastavnika i znanstvenika

Članak 87.

Nastavnici i znanstvenici dužni su uredno izvršavati nastavne i druge obveze sukladno Zakonu, Statutu Sveučilišta, ovom Statutu, te općim aktima Fakulteta i odsjeka. Posebnu pozornost dužni su posvetiti radu sa studentima, poticanju njihova samostalnog rada i kreativnosti, te uključivanju u znanstvenoistraživački i stručni rad.
Ugovori nastavnika, znanstvenika i suradnika s drugim pravnim osobama izvan Fakulteta mogu se zabraniti, ograničiti ili uvjetovati ako se radi o ugovorima koji bi negativno utjecali na rad Fakulteta ili fakultetskog odsjeka ili ako je riječ o ugovoru s organizacijom koja svojom djelatnošću konkurira Fakultetu ili fakultetskom odsjeku, i to na temelju odluke ovlaštenog Vijeća odsjeka.

Članak 88.

Nastavnici na Fakultetu izabrani u znanstveno nastavno zvanje redovitog ili izvanrednog profesora imaju pravo, temeljem ugovora o radu, koristiti plaćenu slobodnu studijsku godinu (sabbatical) svakih šest godina rada na Fakultetu radi znanstvenog i stručnog rada, te usavršavanja i pripremanja znanstvenog rada.
Slobodna studijska godina iz prethodnog stavka odobrava se nastavniku u skladu s planom kojeg donosi Fakultetsko vijeće na prijedlog Vijeća odsjeka.
Slobodnu studijsku godinu odobrava Fakultetsko vijeće, na prijedlog nadležnog Vijeća odsjeka, uz uvjet da je u tom razdoblju organizirano kontinuirano obavljanje nastave i drugih obveza odsutnog nastavnika.

Članak 89.

Ako je to u interesu promicanja nastave i znanstvenoga rada na Fakultetu i fakultetskim odsjecima, zaposlenici izabrani u znanstveno-nastavna i znanstvena zvanja i na odgovarajuća radna mjesta, kada je to predviđeno općim aktima Fakulteta, mogu koristiti plaćeni ili neplaćeni dopust radi znanstvenog i stručnog usavršavanja ili unapređenja nastave na drugoj znanstvenoj ili nastavnoj ustanovi u zemlji ili inozemstvu.
Dopusti iz prethodnog stavka ovog članka odobravaju se u skladu s planom kojeg donosi Fakultetsko vijeće na prijedlog Vijeća odsjeka. Odluku o korištenju dopusta donosi dekan na prijedlog Vijeća odsjeka sukladno općem aktu o radu, pod uvjetom da je osigurana odgovarajuća zamjena odsutnog nastavnika ili znanstvenika, odnosno uredno odvijanje nastave.

Članak 90.

Zaposlenik izabran u znanstveno-nastavno, znanstveno i nastavno zvanje i na odgovarajuće radno mjesto ima pravo na mirovanje rokova za izbor u zvanja i na radna mjesta sukladno Zakonu, te u vrijeme obavljanja dužnosti rektora, prorektora, dekana Fakulteta ili obavljanja kakve javne dužnosti.
Zaposlenik iz prethodnog stavka ovog članka tijekom obavljanja javne dužnosti na koju je imenovan ili izabran, odnosno radi čijeg je obavljanja sklopio odgovarajući ugovor o radu, može obavljati nastavu i baviti se znanstvenim radom na Fakultetu, temeljem posebnog ugovora sklopljenog s Fakultetom. Prestankom javne dužnosti zaposlenik se ima pravo vratiti na ono radno mjesto na Fakultetu na kojem je radio prije odlaska na javnu dužnost ili na drugo odgovarajuće radno mjesto.

3.6. Rad izvan Fakulteta

Članak 91.

Znanstveno, nastavno ili stručno djelovanje zaposlenika izvan Fakulteta te novčani i drugi interesi koji iz toga djelovanja proizlaze ne smiju biti u sukobu s interesima Fakulteta i fakultetskih odsjeka, a ni s interesima Sveučilišta.
Vanjska nastavna aktivnost zaposlenika Fakulteta na drugom Sveučilištu ili visokom učilištu ne smije prelaziti 30% zaposlenikove redovite nastavne aktivnosti na Fakultetu i ostvaruje se na temelju posebnog sporazuma, sukladno općem aktu Sveučilišta.

3.7. Provjera uspješnosti nastavnog rada

Članak 92.

Zaposlenici u znanstveno-nastavnim, znanstvenim i nastavnim zvanjima i radnim mjestima podliježu provjeri njihova rada sukladno općem aktu Sveučilišta. Redovita provjera nastavnoga rada obavlja se najmanje jednom u dvije godine rada na Fakultetu.
Redovita provjera nastavnoga rada mora uzeti u obzir rezultate vizitacije od strane jednoga ili dvojice neovisnih ocjenitelja, uglednih hrvatskih ili inozemnih nastavnika koji o tome sastavljaju pismeno izvješće.
Redovita provjera nastavnog rada mora uzeti u obzir i rezultate studentske ankete. Anketa se provodi među studentima studija koji se izvode na Fakultetu.
Način provjere nastavnog rada utvrđuje Senat, uvažavajući specifičnosti studijskih programa i nositelja studija.

3.8. Stegovni postupak

Članak 93.

Neizvršavanje obveza, kršenje pravila ponašanja utvrđenih sveučilišnim Statutom ili ovim Statutom i na njima utemeljenim općim aktima, te narušavanje ugleda Sveučilišta, Fakulteta, fakultetskih odsjeka i zaposlenika povlači stegovnu odgovornost.
Nastavnici, znanstvenici i suradnici stegovno odgovaraju za povrede radnih i drugih obveza iz rada i u vezi s radom, kao i za grubo narušavanje ugleda Sveučilišta, Fakulteta i fakultetskih odsjeka.
Za povrede iz prethodnog stavka ovog članka nastavnicima, znanstvenicima i suradnicima može se izreći opomena i javna opomena, te otkazati ugovor o radu.
Stegovno se može odgovarati samo za djelo koje je u vrijeme počinjenja bilo predviđeno kao stegovno djelo i za koje je bila predviđena određena stegovna mjera. Stegovni postupak, stegovne mjere, te opis stegovnih djela utvrđuju se posebnim općim aktom.

3.9. Professor emeritus

Članak 94.

Počasno zvanje professor emeritus dodjeljuje se umirovljenim redovitim profesorima u trajnom zvanju.
Predloženika za izbor u počasno zvanje professor emeritus utvrđuje Fakultetsko vijeće, na prijedlog ovlaštenog Vijeća odsjeka, sukladno posebnom općem aktu kojeg donosi Senat Sveučilišta. Predloženik mora imati posebne zasluge za razvitak i napredak Sveučilišta, kao i priznati međunarodni i domaći znanstveni, stručni i pedagoški doprinos.
Professor emeritus može sudjelovati u znanstvenoistraživačkom radu i izvođenju dijela nastave na sveučilišnim poslijediplomskim studijima, biti članom povjerenstva u postupcima izbora u znanstveno-nastavna zvanja, te u postupcima za stjecanje doktorata znanosti, a iznimno, na temelju posebne odluke ovlaštenog Vijeća odsjeka, može biti mentorom doktorskog rada ili završnog rada na poslijediplomskom specijalističkom studiju.

3.10. Nagrade i priznanja

Članak 95.

Za uspješan rad i doprinos ugledu Sveučilišta, Fakulteta i fakultetskih odsjeka Fakultet dodjeljuje nagrade i priznanja zaposlenicima, studentima i ostalim zaslužnim pojedincima u obliku i na način utvrđen općim aktima Sveučilišta i Fakulteta.

4. STUDENTI

4.1. Upisi na studij

Članak 96.

Status redovitog studenta stječe se upisom na sveučilišni studij, a dokazuje indeksom ili drugom studentskom ispravom.
Redoviti su oni studenti koji studiraju prema programu koji se temelji na punoj nastavnoj satnici.

Pravo upisa na preddiplomske i diplomske sveučilišne studije, koje organizira i izvodi Fakultet putem fakultetskih odsjeka, imaju, pod jednakim uvjetima utvrđenim Zakonom, svi pristupnici u okviru upisnih kvota za upis redovitih studenata odobrenih od strane Senata Sveučilišta.
Posebnim općim aktom o studiju utvrđuje se koji su srednjoškolski programi odgovarajući preduvjet za upis na studij.
Upis na studij obavlja se na temelju javnoga natječaja kojeg raspisuje Senat Sveučilišta.

Članak 98.

Izbor između pristupnika na natječaj iz stavka 3. prethodnog članka ovog Statuta obavlja se putem razredbenog (klasifikacijskog) postupka, prema uvjetima utvrđenima natječajem, a u okviru kapaciteta Fakulteta. Ako je broj osoba koje su ispunile uvjete za upis na studij veći od kapaciteta Fakulteta, pravo upisa na studij imaju one osobe koje su u postupku klasifikacije ostvarile bolje rezultate.

Članak 99.

Poslijediplomski studij može upisati osoba sa završenim diplomskim sveučilišnim studijem koja ispunjava uvjete iz općeg akta kojim se uređuje odnosni studij.

Članak 100.

Ako sredstva iz Državnog proračuna ne pokrivaju troškove studija svih upisanih studenata, Fakultet može odrediti školarinu za sve studente ili za određene grupe studenata prema kriterijima utvrđenim posebnim općim aktom.
Visinu školarine za svaku vrstu studija utvrđuje Fakultetsko vijeće na prijedlog Fakultetskog kolegija posebnom odlukom vodeći računa o troškovima studija, broju ECTS bodova koje student može steći u akademskoj godini za koju plaća školarinu, uspjehu studenta u studiju ili razredbenom postupku, tržišnom vrednovanju programa i drugim važnim činjenicama, uz potvrdu Senata Sveučilišta.

4.2. Status studenta

Članak 101.

Status redovitog studenta ima student za vrijeme propisanog trajanja studija, a najviše za vrijeme koje je dvostruko dulje od propisanog trajanja studija utvrđenog nastavnim programom, u koje vrijeme se ne uračunava vrijeme mirovanja obveza studenata odobreno uz uvjete, na način i u postupku utvrđenom ovim Statutom, te općim aktom o studiju.
Redoviti student u pravilu može istodobno studirati samo na jednom studiju ili jednom dvopredmetnom studiju na Fakultetu. Posebno nadarenom studentu Sveučilište može odobriti istodobno studiranje još jednoga studija.
Redoviti studenti imaju pravo na zdravstveno osiguranje, subvencioniranu prehranu, smještaj u studentskom domu, te druga prava u skladu s posebnim propisima.
Studentu koji je izgubio status redovitog studenta zbog proteka roka iz stavka 1. ovog članka, može se odobriti završetak studija uz plaćanje pune cijene troškova studija prema posebnoj odluci Fakultetskog kolegija, bez korištenja prava iz prethodnog stavka ovog članka. Odluku o završetku studija, na temelju pisane zamolbe studenta, donosi ovlašteno Vijeće odsjeka.

4.3. Prava i obveze studenta

Članak 102.

Student ima pravo i obvezu uredno pohađati nastavu, izvršavati obveze predviđene studijskim programom i izvedbenim planom, te sudjelovati u vrednovanju kvalitete nastave i nastavnika na način utvrđen Statutom Sveučilišta, ovim Statutom i općim aktima.
Student ima pravo na kvalitetan studij i obrazovni proces prema odgovarajućem studijskom programu, na kvalitetu nastavničkog kadra, na slobodu mišljenja i iskazivanja stavova, te na sudjelovanje u znanstvenim i stručnim projektima sukladno svojim mogućnostima i potrebama Fakulteta i fakultetskih odsjeka.
Student ima i sljedeća prava i obveze:
- prema vlastitom izboru, a radi stjecanja dopunskih znanja, pravo upisa i polaganja predmeta na ostalim studijskim programima na drugim visokim učilištima u sastavu Sveučilišta, prema posebnom općem aktu
- pravo na izbor nastavnika prema vlastitom izboru, ukoliko za odabrani predmet postoji više nastavnika
- pravo na konzultacije, te na odabir voditelja u preddiplomskom i diplomskom studiju, te mentora u poslijediplomskom studiju
- pravo na sudjelovanje u radu Fakultetskih tijela, te u radu studentskih organizacija na Sveučilištu i Fakultetu
- pravo na polaganje ispita na alternativan način prema osobnom psihofizičkom stanju, te pravo na psihološku, duhovnu, te druge oblike savjetodavne potpore sukladno općem aktu Sveučilišta
- pravo na organizirane sportske aktivnosti s ciljem skladnog individualnog prihofizičkog razvitka
- pravo na podnošenje pritužbe dekanu Fakulteta za slučaj povrede nekog njegovor prava.

Članak 103.

Student je dužan poštivati opće akte Sveučilišta i Fakulteta, čuvati ugled i dostojanstvo Sveučilišta, studenata, nastavnika i drugih pripadnika akademske zajednice, te se ponašati sukladno etičkom kodeksu.

Članak 104.

Student ima pravo na mirovanje obveza u sljedećim slučajevima:
- za vrijeme služenja vojnog roka
- za vrijeme trudnoće
- do godine dana starosti djeteta, u kojem slučaju pravo na mirovanje obveza umjesto studentice-majke, može koristiti i student-otac
- za vrijeme bolesti u trajanju od najmanje 3 mjeseca kontinuirano
- u drugim opravdanim slučajevima sukladno posebnom općem aktu o studiju.
Mirovanje obveza studentima iz prethodnoga stavka ovoga članka odobrava pročelnik odsjeka, temeljem pismene molbe studenta i vjerodostojne dokumentacije.

4.4. Posebne mogućnosti studiranja

Članak 105.

Ştudent koji ima status vrhunskog sportaša ili student-kadet može studirati pod posebnim uvjetima utvrđenima izvedbenim planom.

Članak 106.

Iznimno uspješnom studentu može se dozvoliti da studira više studijskih programa pod uvjetima utvrđenim općim aktom o studiju. Jedan od tih programa student može studirati pod posebnim uvjetima utvrđenima izvedbenim planom.
Iznimno uspješnom studentu može se odobriti završetak studija u vremenu kraćem od propisanog trajanja studija, sukladno općem aktu o studiju.
Studentu se, sukladno općem aktu o studiju, može odobriti prijelaz s jednog studija na drugi unutar Fakulteta i Sveučilišta. Studentu se također može, sukladno općem aktu o studiju, odobriti da određene kolegije ili studijsku godinu pohađa i/ili polaže na drugom visokom učilištu u okviru Sveučilišta ili na drugom sveučilištu u zemlji i inozemstvu.

4.5. Stegovna odgovornost studenta

Članak 107.

Stegovna odgovornost studenta, opis stegovnih djela, stegovni postupak i stegovne sankcije propisuju se posebnim općim aktom.
Stegovna mjera isključenja sa studija može se predvidjeti i izreći samo za teška stegovna djela.
U tijelu koje, sukladno posebnom općem aktu, odlučuje o stegovnoj odgovornosti studenta obvezno sudjeluje predstavnik studenata, osim kada o stegovnoj odgovornosti studenta odlučuje dekan ili drugo nadležno tijelo bez provođenja rasprave. U tom slučaju u postupku koji se vodi povodom pravnog lijeka u odlučivanju obvezno sudjeluje predstavnik studenta.

4.6. Prestanak statusa studenta

Članak 108.

Status studenta prestaje:
- kad student završi studij
- kad se ispiše sa studija
- kad se ne upiše u sljedeću akademsku godinu
- kad u dvije uzastopne akademske godine ne ostvari barem 35 ECTS bodova
- kad je isključen sa studija na temelju odluke u stegovnom postupku
- kad ne završi studij u roku utvrđenom ovim Statutom
- u drugim slučajevima utvrđenim ovim Statutom i općim aktom o studiju

4.7. Evidencije o studentima

Članak 109.

Fakultet je dužan putem stručnih službi koje obavljaju administrativno-stručne poslove vezane uz izvođenje studija voditi slijedeće evidencije s osobnim podacima studenata:
- evidenciju prijavljenih za upisni postupak, koja uključuje i rezultate postupka
- osobnu evidenciju upisanih studenata
- evidenciju o uspjehu na ispitu
- evidenciju izdanih isprava o završetku studija, te stečenih akademskih naziva i stupnjeva.
Evidencije iz prethodnog stavka ovog članka vode se na način utvrđen posebnim pravilnicima nadležnog ministra vodeći računa o zaštiti osobnih podataka studenta i trajno se pohranjuju.

5. STUDIJ

5.1. Vrste studija

Članak 110.

Fakultet ustrojava i izvodi sveučilišne preddiplomske, diplomske i poslijediplomske studije iz područja prirodnih znanosti sukladno nastavnim programima.
Određeni sveučilišni studijski programi mogu se provoditi integrirano kroz preddiplomsku i diplomsku razinu studija. Takvo provođenje studijskog programa odobrava Nacionalno vijeće za visoko obrazovanje.
Vrste i trajanje studija, stjecanje i prijenos ECTS bodova, kriteriji i uvjeti prijenosa ECTS bodova detaljnije se uređuju posebnim općim aktom o studiju.

5.2. Studijski program

Članak 111.

Sveučilišni studiji iz prethodnog članka ovog Statuta ustrojavaju se prema studijskom programu kojeg donosi Senat Sveučilišta na prijedlog Fakultetskog vijeća. Prijedloge studijskih programa po fakultetskim odsjecima, u okviru studijskog programa Fakulteta, Fakultetskom vijeću predlažu ovlaštena Vijeća odsjeka.
Kod utvrđivanja prijedloga studijskog programa Fakultet, odnosno fakultetski odsjeci, trebaju osobito voditi računa da studij bude na razini najnovijih znanstvenih spoznaja i na njima temeljenih vještina, usklađen s nacionalnim prioritetima i potrebama profesionalnog sektora, te usporediv s programima u zemljama Europske unije.
Prijedlog studijskog programa treba sadržavati elemente propisane Zakonom, Statutom i općim aktom Sveučilišta.
Izvođenje studijskih programa i kvalitetu izvođenja na Fakultetu i fakultetskim odsjecima nadzire Senat Sveučilišta putem Ureda za upravljanje kvalitetom.

5.3. Izvedbeni plan

Članak 112.

Studiji iz članka 110. ovoga Statuta izvode se prema izvedbenom planu kojeg, na prijedlog nadležnih Vijeća odsjeka, donosi Fakultetsko vijeće. Prijedloge programa dvopredmetnih studija podnose vijeća obaju nadležnih odsjeka.
Izvedbeni plan se objavljuje prije početka nastave u tekućoj akademskoj godini i dostupan je javnosti. Izvedbeni plan nastave obvezno se objavljuje na službenim Internet stranicama Fakulteta i fakultetskih odsjeka, uključujući sažetke predavanja i drugih oblika nastave kao i tekst samih predavanja, te drugih oblika nastave u iznimnim slučajevima nedostupnosti odgovarajuće literature. U slučaju izmjene izvedbenog plana u tijeku akademske godine, izmjena izvedbenog plana objavljuje se na isti način kao i izvedbeni plan.
Izvedbenim planom nastave utvrđuju se:
- nastavnici i suradnici koji će izvoditi nastavu prema studijskom programu
- mjesta izvođenja nastave
- početak i završetak, te satnica izvođenja nastave
- oblici nastave (predavanja, seminari, vježbe, konzultacije, terenski rad, provjera znanja i dr.)
- način polaganja ispita, ispitni rokovi i mjerila ispitivanja
- popis literature za studij i polaganje ispita
- mogućnost izvođenja nastave na stranom jeziku
- mogućnost izvođenja nastave na daljinu
- ostale važne činjenice za uredno izvođenje nastave.
Preporučena literatura za pojedini kolegij i za pojedini ispit mora biti usklađena s opsegom studijskog programa.

5.4. Organizacija nastave i opterećenje studenta

Članak 113.

Izvedbeni plan nastave redovitih studenata temelji se na radnom opterećenju studenata od 40 sati tjedno u što se uračunava sama nastava, terenski rad, praktične vježbe i drugi oblici nastave utvrđeni studijskim programom i izvedbenim planom, kao i vrijeme potrebno za pripremu studenta. Opterećenje studenta tijekom cijelog studija treba biti ravnomjerno.
Nastava se ustrojava po semestrima u skladu s odredbama izvedbenog plana nastave.
Udio praktične i/ili terenske nastave određuje se u ECTS bodovima.
Redoviti student u jednom semestru upisuje od 25 do 35 ECTS bodova. Posebno uspješnim studentima može se omogućiti upis i više od 35 ECTS bodova s ciljem bržeg završavanja studija ili šireg obrazovanja, na način i uz uvjete utvrđene posebnim općim aktom.
Nastava i izvannastavne aktivnosti studenata iz tjelesne i zdravstvene kulture izvode se izvan ukupnih tjednih obveza u nastavi, kao obvezne u prvoj i drugoj godini preddiplomskog studija, te kao neobavezne u ostalim godinama studija, bez upisivanja ECTS bodova.

Članak 114.

Nastavu izvode nositelji kolegija. Izvođenje nastave uključuje brigu oko nastavnog programa i sadržaja kolegija, organiziranje nastave, pripremu predavanja, održavanje seminara, održavanje vježbi i terenske nastave, te ispitivanje i ocjenjivanje studenata.
Izuzetno, u slučaju opravdane potrebe i nedostatka drugih mogućnosti, Vijeće odsjeka može izvođenje nastave povjeriti na određeni kraći rok (jedan ili dva semestra) suradnicima i znanstvenicima zaposlenim na Fakultetu, ako su za taj posao osposobljeni. Za nadzor i pomoć pri izvođenju nastave u takvim slučajevima određuje se jedan od iskusnijih nastavnika.

Članak 115.

Studentovo se znanje provjerava i ocjenjuje tijekom nastave (kolokvij, praktične zadaće i sl), a konačna se ocjena utvrđuje na ispitu. Nastavnik ili suradnik koji izvodi nastavu ima pravo provjeravati i ocjenjivati znanje studenta u svakom obliku nastave.
Tijekom nastave studentovo se znanje provjerava i ocjenjuje pismenim testovima ili kolokvijima u skladu s nastavnim planom.
Nositelji studija dužni su voditi trajnu evidenciju o provedenim ispitima.
Uspjeh studenta na ispitu i drugim provjerama znanja, uključujući i zalaganje, izražava se sljedećim ocjenama: 5 - izvrstan, 4 - vrlo dobar, 3 - dobar, 2 - dovoljan 1 - nedovoljan. Ako je ocjena na ispitu prolazna, kod konačne ocjene nastavnik uzima u obzir i ocjene tijekom nastave. Konačna ocjena unosi se u indeks i prijavnicu. Ocjena 1 - nedovoljan neprolazna je i upisuje se samo u evidenciju.
Brojčani sustav ocjena uspoređuje se s ECTS sustavom ocjena na način utvrđen Statutom Sveučilišta.

Članak 116.

Ispit se iz istoga predmeta može polagati najviše četiri puta.
Četvrti se put ispit polaže pred ispitnim povjerenstvom koje se sastoji od predsjednika i dva člana. Članove povjerenstva imenuje dekan. Ispit se polaže u redovitome ispitnome terminu.
Povjerenstvo ocjenjuje sve dijelove ispita (npr. pismeni, usmeni i praktični) i donosi zajedničku odluku o ocjeni. Na ocjenu ispitnog povjerenstva ne može se ulagati žalba. Prijavnicu potpisuju svi članovi povjerenstva. Ako je ocjena prolazna, u indeks ju unosi predmetni nastavnik.
Student koji četvrti put nije položio ispit iz istog predmeta obvezan je u slijedećoj akademskoj godini ponovo upisati taj predmet. Ako student i nakon ponovljenog upisa istoga predmeta ne položi ispit na način utvrđen u stavku 1. ovoga članka, gubi pravo studiranja na istom studiju.

5.6. Ispitni rokovi i način provođenja ispita

Članak 117.

Ispitni su rokovi redovni i izvanredni.
Redovni su ispitni rokovi zimski, ljetni i jesenski.
Redovni rokovi traju četiri tjedna unutar kojih svaki nastavnik daje dva ispitna termina u razmaku od barem 15 dana.
Izvanredni ispitni rokovi održavaju se u vremenu utvrđenom Izvedbeni planom, a traju pet dana s jednim ispitnim terminom za svaki ispit.
Kalendar ispita objavljuje se na početku akademske godine i sastavni je dio Izvedbenog plana nastave.

Članak 118.

Ispitu iz pojedinog predmeta može pristupiti student koji je zadovoljio sve propisane obveze utvrđene izvedbenim planom nastave.
Student prijavljuje polaganje ispita prijavnicom koju ovjerava u uredu za studente najkasnije osam dana prije početka ispitnoga termina.
Ako student ne može pristupiti prijavljenomu ispitu, dužan je odjaviti ispit najmanje 24 sata prije početka ispita. Ispit započinje uručenjem pismenoga testa studentu, odnosno postavljanjem prvoga pitanja na usmenome ispitu.

Članak 119.

Ispiti mogu biti teorijski i praktični, a polažu se pismeno, usmeno, pismeno i usmeno ili izvedbom/prezentacijom praktičnoga rada.
Pismeni ispiti traju najdulje tri sata.
Rezultati ispita dostupni su javnosti, a pravo uvida u ispitnu dokumentaciju ima osoba koja dokaže pravni interes.
Rezultati pismenoga ispita objavljuju se najkasnije tri radna dana nakon ispita, kada se objavljuje i raspored usmenih ispita, odnosno unošenja ocjena pismenoga ispita u indeks. Student ima pravo uvida u svoj pismeni ispit.
Ispitivanje pojedinoga studenta na usmenome ispitu može trajati najduže jedan sat.
Usmeni su ispiti javni i student ima pravo zahtjevati nazočnost javnosti.

Članak 120.

Student koji nije zadovoljan ocjenom postignutom na ispitu može, u roku od 24 sata nakon priopćenja ocjene, podnijeti žalbu na ocjenu i tražiti da se ispit ponovi pred povjerenstvom. Žalba mora biti obrazložena i podnosi se u pismenom obliku dekanu Fakulteta.
Dekan je, a u njegovoj odsutnosti prodekan za nastavu, dužan najkasnije u roku od 24 sata od primitka žalbe, ako ocjeni da je ista osnovana, imenovati predsjednika i dva člana ispitnog povjerenstva, s time da jedan član povjerenstva mora biti iz drugoga nastavnoga predmeta izvan zavoda prvobitnoga ispitivača, a ispitivač s čijom ocjenom student nije bio zadovoljan ne može biti predsjednik. Kod studenata drugoga odsjeka treći član mora biti sa studentovoga matičnoga odsjeka.
Dekan, a u njegovoj odsutnosti prodekan za nastavu, određuje vrijeme polaganja ispita u roku od tri dana od podnošenja žalbe na ocjenu..
U slučaju žalbe na ocjenu pismenog dijela ispita, povjerenstvo je dužno pred studentom ponovno ocijeniti njegov pismeni ispit. U slučaju žalbe na ocjenu usmenog dijela ispita povjerenstvo će ponovno provesti usmeni ispit, a odluku o ocjeni donosi većinom glasova. Na ocjenu ispitnoga povjerenstva ne može se ulagati žalba. Ocjenu u indeks unosi nositelj kolegija.

5.7. Upis u višu godinu studija

Članak 121.

Student može upisati samo one predmete za koje je stekao preduvjete po studijskom programu i izvedbenom planu studija.
Student stječe pravo na upis u višu godinu studija kad ispuni sve studijske obveze izražene u ECTS bodovima, koje je preuzeo upisom u prethodnu godinu studija.
Student koji nije ispunio obveze iz prethodnog stavka ovog članka može nastaviti studij tako da ponovno upiše studijske obveze koje nije ispunio u prethodnoj godini studija, te da upiše nove obveze, pod uvjetom da su njegove ukupne studijske obveze u pojedinom semestru u granicama 25-35 ECTS bodova, na temelju odluke Vijeća odsjeka.

5.8. Završetak studija

Članak 122.

Preddiplomski studij završava polaganjem svih ispita i dovršenjem ostalih studijskih obveza, te, ovisno o studijskom programu, izradom završnog rada i/ili polaganjem završnog ispita.
Diplomski studij završava polaganjem svih ispita i dovršenjem ostalih studijskih obveza, izradom diplomskog rada i javnim polaganjem diplomskog ispita u skladu sa studijskim programom, te prikupljenih minimalno 300 bodova.
Završetak studija pobliže je uređen posebnim općim aktom o studiju.

Poslijediplomski doktorski studij završava polaganjem svih ispita, izradom i javnom obranom znanstvenog doktorskog rada (disertacije)
Poslijediplomski specijalistički studij završava polaganjem svih ispita, izradom završnog rada i/ili polaganjem odgovarajućeg ispita u skladu sa studijskim programom.
Postupak prijave, ocjene i obrane doktorske disertacije pobliže je uređen posebnim općim aktom o studiju.

5.9. Nazivi, stupnjevi i isprave o završenim studijima

Članak 124.

Završetkom studija student stječe odgovarajući stručni ili akademski naziv i stupanj, te druga prava sukladno Zakonu i posebnim propisima, o čemu mu se izdaje ogovarajuća isprava.
Uz svjedodžbu, diplomu ili potvrdu studentu se izdaje i dopunska isprava (supplement diplome) o studiju kojom se potvrđuje koje je ispite student položio, s kojom ocjenom, te koliko je ECTS bodova ostvario. Studentu se na osobni zahtjev može izdati preliminarna dopunska isprava i prije završetka studija.
Diplome, svjedodžbe i potvrde iz prethodnog stavka ovog članka javne su isprave.

5.10. Počasni doktorat

Članak 125.

Osobama od iznimnog ugleda, kao i osobama koje su svojim radom pridonijele napretku Sveučilišta, hrvatskoj znanosti i kulturi, Sveučilište može dodijeliti počasni doktorat.
Postupak dodjele počasnog doktorata može pokrenuti obrazloženim prijedlogom Fakultetsko vijeće, na inicijativu pojedinog Vijeća odsjeka.

5.11. Promocija

Promocija je svečano uručenje svjedodžbe ili diplome o završenom studiju, odnosno o stečenom ili dodijeljenom (počasnom) doktoratu.
Na preddiplomskim i diplomskim studijima promovira dekan, a u akademski stupanj doktora znanosti promovira rektor.

6. ZNANSTVENOISTRAŽIVAČKI I STRUČNI RAD

Članak 127.

Sloboda znanstvenog i stručnog istraživanja i stvaralaštva, te međusobne suradnje i udruživanja je akademska sloboda koja u skladu s Ustavom i Zakonom pripada svim članovima akademske zajednice.
Znanstvena i stručna istraživačka djelatnost je temeljno pravo i obveza svih zaposlenika izabranih u znanstveno-nastavna, znanstvena i suradnička zvanja i radna mjesta.
Istraživačka djelatnost zaposlenika iz prethodnog stavka ovog članka ostvaruje se kroz preuzimanje ugovornih obveza i radom na istraživačkim programima, projektima, analizama i ekspertizama, te individualnim istraživanjima i stvaralaštvom.

Članak 128.

Zaposlenici Fakulteta iz stavka 2. prethodnog članka ovog Statuta u svom znanstvenom i istraživačkom radu uživaju zaštitu intelektualnog vlasništva prema najvišim standardima, te imaju sva prava koja proizlaze iz tog rada sukladno posebnim propisima.
Zaposlenici iz prethodnog stavka ovog članka svojom znanstvenom i istraživačkom djelatnošću ne smiju djelovati suprotno ostvarenju temeljnih zadaća Sveučilišta i Fakulteta, niti mogu upotrebljavati ime i znak Sveučilišta i Fakulteta u komercijalne svrhe.

Članak 129.

Zaposlenici Fakulteta iz stavka 2. članka 127. ovoga Statuta predlažu i ugovaraju znanstvene programe i projekte, te analize i ekspertize (dalje: projekte) uz pisanu suglasnost dekana Fakulteta i prethodno pribavljenu suglasnost Vijeća odsjeka u kojem djeluju.
Projekti iz prethodnog stavka ovog članka moraju zadovoljavati kriterije istraživačkog i/ili stručnog rada Sveučilišta.
Ugovor o izvedbi projekta iz stavka 1. ovog članka potpisuju, uz naručitelja projekta, voditelj projekta i dekan Fakulteta.
U izvođenju projekata mogu sudjelovati i osobe koje nisu zaposlene na Fakultetu, pod uvjetom da su u prijavi projekta navedene kao suradnici na projektu.
Odgovorni voditelj projekta usmjerava izvedbu projekta i odlučuje o trošenju sredstava u skladu s ugovorom o projektu.
U cilju realizacije projekata iz stavka 1. ovoga članka Fakultet i fakultetski odsjeci osiguravaju uporabu odgovarajućega prostora i opreme te usluge administrativne, tehničke i pomoćne službe.

Članak 130.

Prilikom davanja suglasnosti na prijavu projekta iz stavka 1. prethodnog članka ovoga Statuta Vijeće odsjeka, razmatra i daje suglasnost za uporabu određenoga prostora i opreme u odsjeku radi izvedbe projekta.

Članak 131.

Međunarodnu znanstvenu suradnju zaposlenici Fakulteta ostvaruju zajedničkim znanstveno-istraživačkim projektima, studijskim boravcima i razmjenom stručnjaka.

7. IZVORI FINANCIRANJA

Članak 132.

Fakultet stječe sredstva za obavljanje svoje djelatnosti prema izvorima utvrđenim Zakonom. Fakultet se može financirati samo iz onih izvora koji ne utječu na njegovu neovisnost i dostojanstvo.
Vlastite prihode Fakultet može ostvarivati samo onim djelatnostima koje ne štete ostvarenju osnovnih zadaća Sveučilišta, Fakulteta i fakultetskih odsjeka.

Članak 133.

Dodatne izvore prihoda Fakulteta čine:
- sredstva od zaklada, fondova i darovnica
- školarine i stipendije
- sredstva od projekata ugovorenih putem međunarodne znanstvene suradnje
- sredstva od projekata ugovorenih s organima državne uprave i lokalne samouprave
- sredstva od projekata ugovorenih s gospodarskim subjektima, drugim ustanovama ili organizacijama
- sredstva iz gradskoga proračuna osigurana za Botanički vrt
- ostala namjenska sredstava.

Članak 134.

Sredstva za rad Fakulteta i fakultetskih odsjeka osigurana u Državnom proračunu utvrđuju se fakultetskim proračunom koji je sastavljen od proračuna pojedinih odsjeka i dijela fakultetskoga proračuna za dekanat.

Članak 135.

Sredstva od zaklada, fondova, darovnica i stipendija doznačuju se i troše prema odredbama darovnog ugovora.

Članak 136.

Sredstva ostvarena po osnovi dodatnih izvora prihoda troše se namjenski i doznačuju se na način i u skladu s posebnim pravilnikom.

8. RASPOLAGANJE IMOVINOM

8.1. Imovina Fakulteta i fakultetskih odsjeka

Članak 137.

Imovinu Fakulteta i fakultetskih odsjeka čine nekretnine i pokretnine u vlasništvu Fakulteta, uključujući imovinska prava, te financijska sredstva pribavljena od osnivača, stečena pružanjem usluga i prodajom proizvoda ili pribavljena iz drugih izvora (darovi, nasljedstva i sl.)
Fakultet raspolaže svojom imovinom, uključvši i prihodima od djelatnosti, sukladno pravilima poslovanja i posebnom općem aktu. Fakultet ne može bez suglasnosti Senata Sveučilišta steći, opteretiti ili otuđiti nekretninu ili drugu imovinu čija je vrijednost veća od vrijednosti utvrđene Statutom Sveučilišta i ovim Statutom.
Vlastiti prihodi Fakulteta upotrebljavaju se isključivo za obavljanje i razvoj vlastite djelatnosti u skladu s posebnim općim aktom.

8.2. Kapitalna ulaganja

Članak 138.

Sredstva za kapitalna ulaganja Fakultetu se osiguravaju iz Državnog proračuna i vlastitih prihoda, te drugih odgovarajućih izvora, a planiraju se u proračunu Fakulteta i Sveučilišta.
Za investicijske radove koji nisu predviđeni proračunom iz prethodnog stavka ovog članka i čija vrijednost prelazi milijun kuna (izgradnja, veći popravci, dogradnje, nabavka opreme i sl.) Fakultet je dužan pribaviti prethodnu suglasnost Senata, osim ako je riječ o hitnim popravcima čije bi odlaganje moglo dovesti do štete.

9. JAVNOST RADA I POSLOVNA TAJNA

Članak 139.

Rad Fakulteta je javan.
Fakultet je dužan pravodobno i istinito obavještavati javnost o obavljanju svoje djelatnosti na način utvrđen posebnim propisima.

Radi osiguravanja javnosti rada Fakultet je dužan posebnim općim aktom utvrditi uvjete pod kojima se omogućava neposredan uvid javnosti u njegov rad.
Fakultet je obavezan javnost informirati o:
- dnevnom redu zasjedanja ili sastanaka i vremenu njihovog održavanja, načinu rada Fakulteta i mogućnostima neposrednog uvida u njegov rad
- broju osoba kojima se može istovremeno osigurati neposredan uvid u rad Fakulteta pri čemu se mora voditi računa o redoslijedu prijavljivanja.

Članak 141.

Fakultet će uskratiti davanje obavijesti, odnosno uvid u dokumentaciju ako je ona zakonom, Statutom Sveučilišta ili ovim Statutom određena kao službena ili poslovna tajna, te ako se odnosi na osobne podatke fizičkih osoba.
Poslovnom tajnom smatraju se podatci:
- koje rektor ili dekan Fakulteta proglase poslovnom tajnom
- koji se odnose na mjere i način postupanja u izvanrednim prilikama
- koji se odnose na obranu
- koje nadležna državna tijela proglase povjerljivima.
O čuvanju poslovne tajne neposredno skrbi dekan.
Povreda čuvanja poslovne tajne predstavlja težu povredu radne obveze.

Članak 142.

Kad Fakultet održava znanstvena, stručna i druga savjetovanja i skupove o pitanjima za koje je javnost zainteresirana, dužan je o tome obavijestiti sredstva javnoga priopćavanja i omogućiti im nazočnost.

10. OPĆI AKTI FAKULTETA

Članak 143.

Statut je osnovni akt Fakulteta.
Statut i Pravilnik o ustroju radnih mjesta donosi Fakultetsko vijeće na prijedlog Fakultetskog kolegija, uz suglasnost Senata Sveučilišta, koji bez te suglasnosti ne mogu stupiti na snagu.
Pravilnik o studiju i Pravilnik o poslijediplomskom studiju donosi Fakultetsko vijeće, u skladu sa Statutom Sveučilišta i ovim Statutom.
Ostale akte po potrebi donosi dekan na prijedlog Fakultetskoga kolegija.

Članak 144.

Nacrt općeg akta utvrđuje stručno povjerenstvo imenovano odlukom dekana.
Postupak za izmjenu i dopunu općih akata može pokrenuti Fakultetsko vijeće, dekan, vijeće pojedinog odsjeka ili Fakultetski kolegij.
Izmjene i dopune općih akata donose se na način i po postupku propisanom za njihovo donošenje.

Članak 145.

Opći akti objavljuju se na fakultetskim i odsječkim oglasnim pločama, a mogu se objaviti i na drugi pogodan način.
Opći akti stupaju na snagu osmoga dana po objavljivanju, a izuzetno danom objave.
Opći akti primjenjuju se od dana stupanj
a na snagu.

III. PRIJELAZNE I ZAVRŠNE ODREDBE

Članak 146.

Danom stupanja na snagu ovog Statuta Fakultetsko vijeće ustrojeno po odredbama dosadašnjih propisa nastavlja s radom do isteka mandata izabranim predstavnicima odsjeka, a najduže do 11. lipnja 2007. godine, u kojem se roku mora osnovati Fakultetsko vijeće u skladu s odredbama ovog Statuta.

Članak 147.

Dekan Fakulteta, prodekani i pomoćnici dekana izabrani po odredbama ranije donesenih propisa, nastavljaju s radom do isteka mandata na koji su izabrani.

Članak 148.

Pročelnici odsjeka i predstojnici zavoda izabrani po odredbama ranije donesenih propisa nastavljaju s radom do isteka mandata na koji su izabrani.

Članak 149.

Ustrojavanje i izvedba studija prema ovome Statutu započinje s akademskom godinom 2005./2006.
Student upisan na dodiplomski i poslijediplomski magistarski ili doktorski studij, prije ustrojavanja preddiplomskih i poslijediplomskih studija sukladno odredbama Zakona, Statuta Sveučilišta i ovog Statuta, ima pravo dovršiti studij prema nastavnom programu i važećim uvjetima u trenutku stupanja na snagu Zakona, te steći odgovarajući akademski stupanj prema propisima koji su vrijedili prije stupanja na snagu Zakona. Student kojem je na temelju prijašnjih propisa odobrena tema za izradu doktorskog rada bez doktorskog studija, ima pravo obrane doktorskog rada i stjecanja doktorata znanosti prema propisima koji su vrijedili do stupanja na snagu Zakona.
Nakon uvođenja studija prema ovome Statutu studenti iz prethodnog stavka ovog članka koji ne dovrše studij na način utvrđen u istom stavku imaju pravo nastaviti studij prema ovome Statutu i na njemu utemeljenom nastavnom programu, na temelju posebne odluke ovlaštenog Vijeća odsjeka.

Članak 150.

Osobama koje su upisale poslijediplomski znanstveni magistarski studij, prema propisima koji su važili prije stupanja na snagu Zakona, ali taj studij nisu dovršile, na temelju pismene zamolbe, a uz ispunjavanje određenih uvjeta (polaganje ispita, izvršavanje drugih obveza) utvrđenih posebnom odlukom ovlaštenog vijeća odsjeka može im se omogućiti završetak studija izradom doktorske disertacije i stjecanjem doktorata znanosti.

Članak 151.

Osobe izabrane u znanstveno-nastavna, znanstvena i nastavna zvanja, koje ta zvanja imaju na dan stupanja na snagu Zakona, zadržavaju ista zvanja, a znanstvena će im se zvanja upisati u Upisnik znanstvenika sukladno članku 23. Zakona.
Reizbori u zvanja osoba iz prethodnog stavka ovog članka provest će se sukladno odredbama Zakona, Statuta Sveučilišta i ovog Statuta, u roku utvrđenom propisom po kojem je izvršen posljednji izbor u zvanje.

Članak 152.

Osobe izabrane u suradničko zvanje i na radno mjesto stručni suradnik prema odredbama Zakona o visokim učilištima i propisima koji su važili prije stupanja na snagu Zakona o znanstvenoj djelatnosti i visokom obrazovanju, zadržavaju to zvanje i radno mjesto kao trajno.
Osobe iz prethodnog stavka ovog članka mogu biti unaprijeđene u stručno zvanje prema uvjetima iz članka 76. stavka 5. ovog Statuta, i to na način i u postupku utvrđenom odredbama istoga Statuta, a prema potrebama fakultetskog odsjeka u kojem je stručni suradnik zaposlen sukladno općem aktu o ustroju radnih mjesta.

Članak 153.

Opći akti Fakulteta i fakultetskih odsjeka utvrđeni ovim Statutom donijet će se najkasnije do 31. ožujka 2006. godine. Do tada će se primjenjivati postojeći opći akti ako nisu u suprotnosti s odredbama Zakona, Statuta Sveučilišta i ovoga Statuta.

Članak 154.

Danom stupanja na snagu ovog Statuta prestaje važiti Statut Prirodoslovno-matematičkog fakulteta (pročišćeni tekst) broj: 01C-359/4-02. od 17. lipnja 2002. godine.

Članak 155.

Ovaj Statut stupa na snagu danom objavljivanja na oglasnim pločama Fakulteta, a nakon pribavljene prethodne suglasnosti Senata Sveučilišta u Zagrebu.

Klasa: 003-05/05-01/2
Urbroj: 3804-204-05-20
Zagreb, 19.10.2005.

DEKAN FAKULTETA

Prof. dr. sc. Dragutin Feletar , v.r.

Ovaj Statut objavljen je na oglasnim pločama Fakulteta dana 19.10.2005. i stupio je na snagu danom objavljiv